Od objavljivanja knjige Susannah Calahan Brain on Fire 2012. godine raste interes za ideju da psihotični poremećaj možda potječe iz imunoloških poremećaja.

Calahan je otkrila da je njezin psihotični poremećaj uzrokovan autoimunim poremećajem, pri kojem imunološki sustav pogrešno napada zdrave stanice. Zanimljivo je da psihotični poremećaj povezan s autoimunim bolestima obično ne reagira na psihijatrijske lijekove.

Autoimune reakcije razlikuju se od normalnog rada zdravog imunološkog sustava, koji se bori protiv vanjskih patogena. Međutim, istraživači koji proučavaju shizofreniju sve više obraćaju pažnju na ulogu parazita i virusa u zdravim imunološkim sustavima.

To je dovelo do novih studija koje razlikuju autoimuni psihotični poremećaj, poput onog koji je doživjela Calahan, i psihotične poremećaje uzrokovane prekomjernim radom imunološkog sustava u obrani od bioloških prijetnji.

Uloga imunološkog sustava u shizofreniji – povijesni kontekst

Povezanost između shizofrenije i imunološkog sustava nije nova. Tijekom pandemije gripe 1918. godine psihotični poremećaji često su se povezivali s letargičnim encefalitisom – upalom mozga koja je mogla biti uzrokovana infekcijama poput gripe. Međutim, nakon što je pandemija završila, interes za fizičke uzroke psihotičnih poremećaja opao je.

Umjesto toga, postala je popularna dopaminska hipoteza, koja je tvrdila da je shizofrenija rezultat neravnoteže u načinu na koji se dopamin prenosi, sintetizira i koristi u mozgu. Ova je teorija dominirala istraživanjima desetljećima i dovela do razvoja lijekova koji ciljaju dopamin.

Kasnije su se pojavile teorije o neurološkom razvoju, koje su sugerirale da je shizofrenija razvojni poremećaj koji se javlja u adolescenciji, iako ova teorija nije u potpunosti objašnjavala raznolike uzroke poremećaja unutar spektra shizofrenije.

Unatoč promjenama fokusa, ideja da imunološki poremećaji mogu uzrokovati shizofreniju nije u potpunosti nestala. Ponovno se pojavila 1970-ih godina, kada je psihijatar E. Fuller Torrey sugerirao da infekcije i biološki faktori mogu imati značajnu ulogu u nastanku ovog poremećaja.

Novija istraživanja ispituju povezanost između shizofrenije i izloženosti parazitima, poput onih u mačjoj fekaliji, tijekom kritičnih razvojnih faza. Ova saznanja potaknula su studije koje proučavaju imunološke poremećaje kao mogući uzrok shizofrenije.

Kako funkcionira imunološki sustav?

Imunološki sustav reagira na različite stresove – fizičke, psihološke i patogene – što pokreće upalu. Dok upala pomaže tijelu u procesu ozdravljenja, može također uzrokovati oštećenja, uključujući oteklinu i crvenilo pogođenih tkiva.

Središnji živčani sustav (CNS) ima zaštitnu ulogu za mozak, uklanjajući toksine, regulirajući neurotransmitere i sprječavajući infekcije. No, i sam mozak može postati upaljen, što se naziva neuroinflamacija. Cerebrospinalna tekućina (CSF), koja okružuje mozak, ima ključnu ulogu u održavanju zdravlja mozga stvaranjem barijere između krvotoka i mozga.

Kada se ta krvno-moždana barijera oslabi – zbog infekcija tijekom trudnoće, ozljeda glave, traume ili upotrebe supstanci – mozak postaje ranjiviji na patogene. Takvi imunološki poremećaji mogu ometati rast neurona i aktivnost dopamina, što može utjecati na stanje poput shizofrenije.

Shizofrenija i istraživanje imunološkog sustava

Nedavna istraživanja sugeriraju da promjene u imunološkom sustavu mogu igrati ulogu u razvoju shizofrenije. Sustavni pregled i metaanaliza 69 studija, koje su uključivale više od 5.700 sudionika, istraživala je markere upale poput citokina i broja bijelih krvnih stanica u pacijenata sa shizofrenijom.

Međutim, nalazi su složeni. Antipsihotički lijekovi mogu povećati broj bijelih krvnih stanica, a abnormalni CSF proteini su povezani i s uvjetima poput dijabetesa i alkoholizma. Također, studije nisu uvijek jasno uzele u obzir ove čimbenike ili druge sekundarne uvjete poput autoimunog encefalitisa.

Izazovi i buduća istraživanja

Trenutni dokazi sugeriraju da imunološka disfunkcija može doprinijeti poremećajima iz spektra shizofrenije, no još uvijek nije jasno uzrokuje li takva disfunkcija izravno psihotične poremećaje. Psihotični poremećaj mogao bi biti sličan groznici – simptom koji ima različite biološke uzroke.

Razvijeni su protuupalni lijekovi za liječenje shizofrenije, ali njihova učinkovitost varira. Buduća istraživanja mogla bi se usmjeriti na pacijente s povišenim abnormalnim CSF-om i psihotičnim poremećajem kako bi bolje razumjeli ove povezanosti.

Shizofrenija je vrlo heterogena u simptomima, a trenutni dokazi sugeriraju da bi mogla biti heterogena i u svojem podrijetlu. Kako teorije napreduju, potencijalni izvori psihotičnih poremećaja mogli bi se preciznije razdvojiti, što bi moglo pomoći pacijentima da bolje upravljaju svim oblicima psihotičnih poremećaja u budućnosti. 

Pročitajte i ove članke:

• Možemo li uočiti psihozu prije nego što se pojavi?
• Prvi simptomi shizofrenije: Teški psihijatrijski poremećaj koji počinje već u 20-ima! Evo koji su prvi znakovi i kako spriječiti nove epizode pogoršanja
• Autoimune bolesti: Imamo popis 13 najčešćih.

• autoimune bolesti
• imunološki sustav
• istraživanje
• shizofrenija

Učitaj više izvora