Svatko od nas barem se jednom u životu suočio s iznenadnim i intenzivnim stresom. Nesreća, napad, iznenadna bolest ili drugi traumatski događaji mogu izazvati snažnu reakciju organizma koja se naziva akutni stres.

Iako je to prirodan odgovor tijela na prijetnju, važno je znati prepoznati kada takvo stanje prelazi u ozbiljniji poremećaj koji zahtijeva stručnu pomoć.

Što je akutni stres?

Akutni stres javlja se unutar prvih nekoliko dana do mjesec dana nakon traumatskog događaja. To može biti prometna nesreća, fizički napad, iznenadna ozljeda ili bilo koja situacija koja ugrožava život i izaziva snažan osjećaj straha.

Stručnjaci ističu da nije svaki čovjek jednako podložan ovom poremećaju – ulogu imaju ranija traumatska iskustva, postojeće mentalne poteškoće i individualne vještine suočavanja sa stresom.

Razlikujemo akutni i kronični stres. Akutni oblik traje kraće i nastaje neposredno nakon događaja, dok kronični stres traje mjesecima ili godinama te može ozbiljno narušiti zdravlje i kvalitetu života.

Akutni stres – simptomi

Simptomi se mogu javiti na emocionalnoj, fizičkoj i psihološkoj razini. Najčešće uključuju:

• stalne misli ili noćne more povezane s događajem
• osjećaj obamrlosti ili odvojenosti od vlastitih emocija
• nesanicu i poteškoće s koncentracijom
• razdražljivost i pojačanu budnost
• ubrzan rad srca, probavne smetnje ili napadaje panike.

Akutna reakcija na stres

Akutna reakcija na stres je prirodan odgovor organizma na prijetnju – tijelo se priprema na “borbu ili bijeg”. Kratkoročno, to može pomoći preživjeti opasnu situaciju. No, ako simptomi potraju ili se pojačavaju, može se razviti akutni stresni poremećaj koji zahtijeva stručnu pomoć.

Akutni stres – posljedice

Ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme, akutni stres može uzrokovati ozbiljne posljedice. Među njima su:

• povećan rizik od razvoja posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP-a)
• pogoršanje mentalnog zdravlja, uključujući depresiju i anksioznost
• fizičke posljedice poput povišenog krvnog tlaka i srčanih problema
• narušeni odnosi s bližnjima zbog osjećaja izolacije ili razdražljivosti.

Akutni stres – dijagnoza

Dijagnozu postavlja stručnjak na temelju simptoma koji se javljaju u razdoblju od najmanje tri dana, a najdulje mjesec dana nakon traumatskog događaja.

Ako simptomi traju dulje od mjesec dana, može se razviti PTSP. Važno je razlikovati ovaj poremećaj od prilagodbenog poremećaja koji nastaje nakon manje traumatičnih događaja, poput gubitka posla ili preseljenja.

Akutni stres – bolovanje

Budući da simptomi znatno otežavaju funkcioniranje u svakodnevnom životu, često je potrebno otvoriti bolovanje. To omogućuje osobi vrijeme za oporavak i pristup terapiji. Liječnici pritom mogu preporučiti psihoterapiju, lijekove za smanjenje tjeskobe ili nesanice te podršku bližnjih.

Kako se liječi akutni stres?

Liječenje uključuje kombinaciju psihoterapije i podrške okoline:

• kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) – pomaže u obradi traumatskog događaja i smanjenju rizika od razvoja PTSP-a
• stručna podrška – razgovor s psihoterapeutom ili liječnikom koji objašnjava simptome i tehnike suočavanja
• medikamentozna terapija – u težim slučajevima propisuju se lijekovi za nesanicu, tjeskobu ili noćne more
• podrška obitelji i prijatelja – ključna je u procesu oporavka, jer pruža osjećaj sigurnosti i razumijevanja.

Pročitajte i ove članke:

• Ova je pojava spašavala ljude u prošlosti, a danas uzrokuje fizičke i psihičke probleme
• Posljedice stresa na organizam: Psihologinja otkriva kako nas stres ubija i kako se trgnuti prije nego bude prekasno
• Bolovanje zbog stresa: Dijagnoza zbog koje se mnogi boje problema na poslu ili pri zapošljavanju! Psihologinja otkriva detalje.

 

• akutna reakcija na stres
• akutni i kronični stres
• Akutni stres
• Akutni stres – bolovanje
• Akutni stres – dijagnoza
• Akutni stres – posljedice
• Akutni stres – simptomi

Učitaj više izvora