Novo istraživanje objavljeno u The British Journal of Psychiatry otkriva da žene s dijagnozom poremećaja pažnje s hiperaktivnošću (ADHD) imaju očekivani životni vijek kraći za 8,64 godine u usporedbi sa ženama bez ADHD-a, dok muškarci s ADHD-om žive 6,78 godina kraće.

Istraživači vjeruju da skraćeni životni vijek nije uzrokovan samim poremećajem, već je povezan s popratnim zdravstvenim stanjima, nezadovoljenim medicinskim potrebama i promjenjivim rizičnim faktorima poput pušenja i zlouporabe supstanci.

Ovaj sažetak ističe glavne nalaze studije i donosi savjete stručnjaka o tome kako pružiti podršku osobama s ADHD-om.

Utjecaj ADHD-a na zdravlje

ADHD je poremećaj koji pogađa 2,8 % svjetske populacije, a karakteriziraju ga poteškoće s fokusiranjem, impulzivnost i nemir.

Osobe s ADHD-om također su podložnije anksioznosti, stresu i depresiji. Usto, češće se suočavaju s problemima u obrazovanju, nezaposlenošću, financijskim poteškoćama, diskriminacijom, pravnim problemima i beskućništvom.

Veća je vjerojatnost da će zloupotrebljavati supstance, imati problema sa spavanjem i razviti zdravstvene probleme poput kardiovaskularnih bolesti.

Studija provedena u Ujedinjenom Kraljevstvu analizirala je zdravstvene podatke 30.039 odraslih osoba s ADHD-om i usporedila ih s 300.000 osoba bez tog poremećaja.

Ključni nalazi

U usporedbi s osobama bez ADHD-a, osobe s ovim poremećajem imaju:

• 17 % veću vjerojatnost (muškarci) i još veći rizik (žene) od razvoja dijabetesa
• 27 % veću vjerojatnost za hipertenziju
• više nego dvostruko veću vjerojatnost za epilepsiju ili depresiju
• više od 10 puta veću vjerojatnost za dijagnozu poremećaja osobnosti.

Očekivani životni vijek utvrđen je kao:

• 8,64 godine kraći za žene s ADHD-om (75,15 godina u usporedbi s 83,79 godina)
• 6,78 godina kraći za muškarce s ADHD-om (73,26 godina u usporedbi s 80,03 godine).

Zašto ADHD povećava rizik smrtnosti?

Stručnjaci skraćeni životni vijek pripisuju nekoliko faktora:

• mentalni zdravstveni izazovi – anksioznost i depresija povezane s ADHD-om mogu dovesti do rizičnih ponašanja, samoozljeđivanja i nesreća
• ograničen pristup zdravstvenoj skrbi – teškoće u pristupu osnovnim zdravstvenim resursima pogoršavaju rizike
• zlouporaba supstanci i zanemarivanje zdravlja – osobe s ADHD-om češće zloupotrebljavaju supstance, zanemaruju tjelesne zdravstvene probleme i ne pridržavaju se terapijskih preporuka
• kronični stres – izazovi u svakodnevnom životu povezani s ADHD-om dovode do dugotrajnog stresa, što uzrokuje upale i hormonalne disbalanse koji negativno utječu na zdravlje.

Društveni i financijski problemi – poput nestabilnosti na poslu, ograničenog pristupa zdravstvenoj skrbi i socijalne izolacije – dodatno pogoršavaju ove rizike, stvarajući “lančanu reakciju” negativnih ishoda.

Autori studije naglašavaju hitnu potrebu za poboljšanjem zdravstvenih sustava i promjenama u politikama kako bi se pružila adekvatna podrška osobama s ADHD-om. Stručnjaci se slažu da su rana dijagnoza i dosljedno liječenje ključni za smanjenje povezanih rizika.

Kako pružiti podršku osobama s ADHD-om?

Iako su nužne sustavne promjene, prijatelji i obitelj također mogu značajno doprinijeti. Stručnjaci preporučuju:

• poticanje zdravih navika, poput boljeg rasporeda spavanja i upravljanja stresom
• promicanje pridržavanja liječenja i traženje stručne pomoći
• učenje o ADHD-u i prakticiranje strpljenja i razumijevanja
• isticanje snaga i pomaganje u održavanju rutina
• stvaranje sigurnog, prihvaćajućeg okruženja za otvorene razgovore o izazovima.

Pročitajte i ove članke:

• 18 znakova upozorenja da vaše dijete možda ima ADHD
• ADHD dijagnoza: Neki još misle da je riječ o mitu! Razgovarali smo sa psihologinjom koja je cijeli život posvetila ovom poremećaju
• 10 toksičnih laži o ADHD-u koje trebate ostaviti iza sebe.

• adhd
• istraživanje
• životni vijek

Učitaj više izvora