Burnout se najčešće opisuje kao problem vezan uz posao – pad produktivnosti, probijeni rokovi, iscrpljenost i smanjena učinkovitost. No, istina je puno dublja.

Dugotrajan, nekontrolirani stres ne ostaje zatvoren u vašem radnom kalendaru. On mijenja način na koji se osjećate, reagirate i odnosite prema drugima. Dokazano je da kronični stres utječe na regulaciju emocija, motivaciju i društveno ponašanje.

Često se prvo očituje kroz suptilne, ali trajne promjene u osobnosti – možda i sami primijetite da si kažete “Više se ne osjećam kao ja.”. To nije slabost, već predvidljiva psihološka reakcija na dugotrajno preopterećenje.

U nastavku otkrivamo četiri načina na koja burnout može promijeniti vašu osobnost – čak i kada vaša radna izvedba još uvijek izgleda “u redu”.

1. Razdražljivost postaje vaša nova emocionalna “zadana postavka”

Jedan od prvih i najčešće zanemarenih znakova burnouta jest pojačana razdražljivost. Sitnice koje su vam nekad bile nevažne sada vas izbacuju iz takta. Neutralne situacije doživljavate kao naporne, a strpljenje vam je znatno kraće nego prije.

Možda pomislite da ste se jednostavno promijenili – da ste postali “takvi”. No, ignoriranje ovog znaka znači ignoriranje živčanog sustava koji je pod stalnim pritiskom.

Kronični stres smanjuje funkciju prefrontalnog korteksa – dijela mozga zaduženog za kontrolu impulsa i regulaciju emocija. Kada je taj sustav preopterećen, mozak češće reagira impulzivno i obrambeno, kao da je stalno u stanju prijetnje.

Zato emocionalna iscrpljenost često ide ruku pod ruku s pojačanom razdražljivošću i ljutnjom – osobito u okruženjima s visokim zahtjevima i malo vremena za oporavak.

Zanimljivo je da se razdražljivost često prvo pojavljuje izvan posla. Prije nego što “planete” na kolege veća je vjerojatnost da ćete reagirati na bliske osobe. Upravo zato ova promjena može biti zbunjujuća – događa se čak i u sigurnim, toplim okruženjima.

Ako već neko vrijeme osjećate stalnu, tihu napetost bez obzira na okolnosti, moguće je da vam živčani sustav šalje signal iscrpljenosti – prije nego što dođe do potpunog sloma.

2. Vaše emocije postaju “spljoštene”

Još jedan karakterističan znak burnouta jest emocionalno otupljenje. Možda primjećujete da vas stvari manje pogađaju – ali i manje raduju. Osjećate se smirenije izvana, no iznutra kao da nedostaje emocionalna dubina.

Ovakvo stanje često se pogrešno tumači kao zrelost ili otpornost. No, ono zapravo može biti oblik emocionalne obamrlosti.

Kada stres traje predugo, mozak može smanjiti emocionalnu reaktivnost kao zaštitni mehanizam. Ako su emocije postale “preskupe” u smislu potrošnje energije, organizam ih pokušava utišati kako bi sačuvao resurse.

Burnout slabi reakcije na sve emocionalne podražaje – ne samo negativne, već i pozitivne. To znači da ne osjećate samo manje tuge ili frustracije, već i manje uzbuđenja, radosti i zadovoljstva.

Najopasnija reakcija na ovu promjenu jest racionalizacija. Ako si kažete “Više me ništa ne veseli, ali valjda sam samo sazrio/la.”, možda zapravo zanemarujete znak dugotrajne emocionalne preopterećenosti.

3. Gubite znatiželju i kreativnost

Znatiželja je svojevrsni luksuz. Zahtijeva mentalni prostor, emocionalnu sigurnost i živčani sustav koji nije u “modu preživljavanja”. Burnout narušava sve to.

Kronični stres sužava fokus pažnje. Mozak daje prednost učinkovitosti i rješavanju prijetnji, a manje prostora ostaje za istraživanje, kreativnost i nove ideje.

Aktivnosti koje su vam nekad bile izvor zadovoljstva – čitanje, učenje novih stvari, postavljanje zanimljivih pitanja – mogu početi djelovati naporno ili besmisleno.

Možda primjećujete da ste postali rigidniji, praktičniji ili “ozbiljniji”. S vremenom se može dogoditi i dublja promjena identiteta – od osobe koja istražuje i uživa, prema osobi koja samo funkcionira.

No, to nije nova verzija vas. To je vaš živčani sustav koji je predugo u režimu štednje energije, fokusiran na preživljavanje umjesto na rast.

4. Sve se više povlačite iz društva

Jedna od najčešćih promjena u burnoutu jest povlačenje iz društvenih odnosa. Pozivi na druženja postaju vam naporni, a razgovori zahtijevaju više energije nego prije. Sve češće birate samoću.

Važno je razlikovati introvertnost od burnouta. Introvertnost je stabilna osobina ličnosti. Povlačenje povezano s burnoutom ovisi o stanju – ono je posljedica iscrpljenosti.

Burnout je povezan s interpersonalnim naprezanjem, posebno u emocionalno zahtjevnim profesijama. Ljudi se ne povlače zato što više vole biti sami, već zato što više nemaju emocionalne energije za druge.

Kako bi si objasnili ovu promjenu, mnogi kažu “Valjda sam postao/la introvertniji/a.”. No, takvo tumačenje može odgoditi prepoznavanje problema. Kada povlačenje prihvatite kao novu osobnost, a ne kao znak iscrpljenosti, oporavak se dodatno odgađa.

Paradoksalno, društvena povezanost jedan je od najsnažnijih zaštitnih faktora protiv stresa – a burnout vas upravo od nje udaljava.

---

Kada “više niste isti” – to je signal, ne presuda

Ako imate osjećaj da ste se promijenili – da ste razdražljiviji, emocionalno ravniji, manje znatiželjni ili povučeniji – nemojte to automatski pripisati karakteru.

Burnout ne mora prvo srušiti vašu produktivnost. Često prvo mijenja vašu osobnost. A prepoznati te promjene na vrijeme može biti ključ za oporavak.

Vaše tijelo i mozak možda vas samo pokušavaju zaštititi. Pitanje je – hoćete li ih na vrijeme poslušati?

Pročitajte i ove članke:

• Burnout sindrom (sindrom izgaranja): Kako ga pobijediti?
• “Izgarate” na poslu? Evo koja su četiri tipa burnout sindroma
• Što kada doživimo burnout u ljubavnoj vezi?

• burnout
• burnout mijenja osobnost

Učitaj više izvora