Razumjeti druge ljude doista nije uvijek lako. Najčešće na svijet gledamo koristeći se određenim filterima i često zaključujemo da, ako nešto radimo na određeni način, to mora biti pravi način za svakoga.

Ovo se posebno odnosi na razlike među ekstrovertima i introvertima s obzirom na to da naše društvo vrlo često favorizira ekstroverte.

Introverti – očekivanja u svakodnevnom životu

Učiteljica koja govori kako mali Ivica nikada ne diže ruku u razredu i drži se za sebe, šef koji kritizira svog zaposlenika jer najčešće šuti na sastancima i nikada nema nešto za dodati ili muž koji svojoj ženi prigovara što nikada s njim ne razgovara o svakodnevnim sitnicama i zaključuje kako ga ona zapravo ne voli – samo su neki od svakodnevnih primjera.

Razlike su još izraženije u poslovnom svijetu u kojemu osobe s izraženijim komunikacijskim vještinama najčešće bolje prolaze od mirnijih osoba koje, zbog manjka razumijevanja, najčešće postanu isključene i izolirane.

Dokaze za to nije teško pronaći. Kod kuće i u školi naša djeca uče da moraju biti asertivna i stalno izražavati svoje mišljenje. Na fakultetu i na poslu velik je naglasak na međusobnom povezivanju i otvorenosti prema novim iskustvima.

Tijekom društvenih događaja od ljudi se očekuje da spontano započinju razgovore sa strancima (najčešće popularne razgovore o vremenu) i neprestano upoznaju nove ljude.

Ako ste ekstrovert, ove zadatke ćete bez problema obavljati, no introvertima one mogu biti “prevelik zalogaj”. Zapravo, većina introverata osjeća kako ne pripada u “konvencionalne gomile” i pitaju se što s njima nije u redu.

S druge strane, ekstroverti crpe svoju energiju isključivo iz ovakvih interakcija s drugima – što više vremena provode s drugim ljudima, to su vedriji i imaju više energije.

Za introverte je slučaj potpuno obrnut i često im je nakon puno interakcije s drugima potrebno malo tišine i opuštanja.

Prave razlike među ekstrovertima i intovertima

Nije važno koliko puta introvertiranoj osobi kažete da postane ekstrovertirana, to se jednostavno neće dogoditi. Ekstroverti i introverti zapravo su potpuno različite osobe, a istraživanja pokazuju kako razlike među njima zapravo leže duboko u genetskom kodu.

Ove razlike manifestiraju se već u ranom djetinjstvu kao neurološke reakcije na vanjske podražaje, stoga je pogrešno misliti kako je jedan tip osobnosti dominantniji ili superiorniji – ekstroverti i introverti jednostavno su različiti.

Poznati znanstveni časopis Personality and Individual Differences donosi objašnjenje neuroloških razlika među introvertima i ekstrovertima. Naime, introverti imaju pobuđeniji živčani sustav te im je razina pobuđenosti viša od ekstroverata, posebno ujutro.

Do ponoći se ove dvije vrste osobnosti izjednače u razini pobuđenosti i provodljivosti kože. Pritom su se uočile spolne razlike – žene su pokazale veću provodljivost kože u ranim jutarnjim satima, a muškarci u popodnevnim i večernjim satima.

Nažalost, pristranosti protiv introverata sve su izraženije i na internetu – savjeti o tome kako postati ekstrovertirana i društvenija osoba vrlo su jednostrani jer se rijetko spominju savjeti o tome kako bolje razumjeti introverte.

Često se jedna osobnost smatra “dobrom”, a druga “lošom”, no zapravo obje imaju svoje snage i prednosti. Primjerice, introvert će sjediti na sastanku i pažljivo promatrati sve što se događa oko njega, bez potrebe da se neprestano uključuje u razgovor. Upravo zbog vrlo razvijenih vještina promatranja introvert će možda najviše naučiti na tom sastanku.

Novija istraživanja objavljena u znanstvenom časopisu Cyberpsychology & Behavior pokazuju kako osobine ličnosti korisnika interneta utječu na značenje i važnost društvenih interakcija na internetu u usporedbi s interakcijama u stvarnom životu, odnosno interakcijama licem u lice.

Pokazalo se kako introvertirani pojedinci pronalaze svoje “stvarno ja“ upravo u interakcijama na internetu dok ekstroverti svoje “stvarno ja“ pronalaze putem tradicionalne socijalne interakcije licem u lice.

Naime, objašnjenje ovakvih sklonosti je vjerojatno u tome što se introverti putem interneta mogu jednostavnije pismeno izraziti te nemaju problem sa strahom i nelagodom od izlaganja očima nepoznatih ljudi.

Kako bolje razumjeti introverte?

Kako bismo doista razumjeli druge ljude, moramo prestati s pokušajima da ih promijenimo. Ako ste ekstrovert i preferirate društvene i vrlo prijateljski nastrojene osobe, nemojte ignorirati introverta pokraj vas.

Iako ljudi najčešće vole osobe koje su poput njih, uz malo truda možemo zavoljeti i ljude koji su potpuno drugačiji od nas. Za početak:

1. Suzdržite se od etiketiranja

Etiketiranje introvertirane osobe kao “nedruštvene” ili “isključene” osobe neće napraviti puno dobroga. Kada nekoga etiketiramo, zapravo ga ograničavamo.

Nije uvijek istina da introverti ne vole druge ljude, oni jednostavno preferiraju manje skupine ljudi, poznata lica i kraće interakcije s njima.

Također im je potrebno više samoće kako bi vratili energiju nakon puno interakcije s drugima. U tim situacijama nemojte od njih očekivati da budu energični.

2. Nemojte stvari shvaćati (pre)osobno

Introverti nemaju potrebu razgovarati o svemu što im se događa te im je ponekad teško razumjeti da drugi ljudi imaju potrebu stalno razgovarati o svemu.

Introvertima savršeno odgovara sjedenje na sastanku i slušanje, no konstantno ćaskanje može ih umoriti. No, činjenica da ne sudjeluju cijelo vrijeme u razgovoru ne znači da im nije stalo ili da nisu zainteresirani.

3. Slušajte

Ako smatrate da introverti ne vole razgovarati ili nemaju snažne stavove, jako se varate. Kada je riječ o temama koje ih zanimaju, introverti mogu biti prilično pričljivi i strastveni.

Introverti ponekad pričaju sporije i više razmišljaju o tome što će reći, stoga imajte strpljenja i svakako im dajte priliku da s vama podijele svoje mišljenje.

4. Imajte razumijevanja

Energija introverta doslovno nestaje kada se nalaze u situaciji konstantnog angažmana i diskusije. Ovakvi uvjeti mogu ih iscrpiti do razine kada im postaje fizički loše.

Zato, ako vaš introvertirani prijatelj ili kolega nema volje za izlazak ili grupne aktivnosti, nemojte ga siliti – možda mu je potrebno malo mira i samoće, što mu je u tom trenutku jako bitno. 

Definicija “zabave” nije ista za svakoga.

5. Nemojte pokušavati popraviti nešto što nije pokvareno

Nitko ne očekuje od ekstroverata da postanu introvertiraniji, stoga ne bi trebali nagovarati introverte da postanu ekstrovertniji.

Povučenost i manjak želje da budu u centru pozornosti nije mana ili nedostatak karaktera, već se radi o korisnoj crti ličnosti koja introvertima omogućava bolju koncentraciju i vještine promatranja.

Top 10 prednosti i top 10 zabluda o introvertima

Marti Olsen Laney, znanstvenica, psihoterapeutkinja i autorica poznate knjige The Introvert Advantage naglašava kako ekstrovertirano društvo često maltretira introverte prisilno ih prilagođavajući svojim kriterijima.

U svojoj knjizi, autorica navodi sljedećih top 10 zabluda o introvertima:

1. party breakeri,
2. neprijateljski raspoloženi,
3. čudaci,
4. ne vole razgovarati,
5. nemaju društvene vještine,
6. ne vole ljude,
7. povučeni,
8. samotnjaci,
9. sramežljivi,
10. pustinjaci.

Uz top 10 zabluda, autorica također ističe top 10 prednosti introverata i njihovih sposobnosti:

1. izrazito dobro rade s drugima, posebno u odnosima jedan na jedan,
2. održavaju dugoročna prijateljstva,
3. fleksibilni,
4. neovisni i samostalni,
5. koncentrirani,
6. samoreflektirajući i savjesni,
7. odgovorni,
8. kreativni (razmišljaju izvan okvira),
9. posjeduju izrazite analitičke vještine,
10. marljivi i pametni.

• ekstroverti
• introverti

Učitaj više izvora