Kao dijete Lily je naučila kako navigirati kroz promjene raspoloženja svoje majke kako bi izbjegla izazivanje izljeva bijesa čak i najjednostavnijim pitanjima.

Postala je roditelj te je preuzela odgovornost za brigu o svojoj majci tijekom njezinih emocionalnih padova, što je utjecalo na njezine školske rezultate u srednjoj školi.

Sjeća se kako bi trčala kući odmah nakon škole te brinula za svoju majku i mlađu sestru. Stvarno je željela probati se upisati na nogomet, ali jednostavno to nije mogla.

U odrasloj dobi Lily često osjeća krivnju, pitajući se je li mogla nekako “popraviti” mentalne probleme svoje majke. Iako logički razumije da je to bilo nemoguće, i dalje osjeća krivnju i prekomjernu odgovornost, što su česta iskustva onih koji su odrasli uz mentalno nestabilne roditelje.

Preživjeli iz takvih okruženja često razvijaju određene osobine ličnosti.

U nastavku je 15 osobina koje se često primjećuju kod klijenata, a koje je opisala Kaytee Gillis, psihoterapeutkinja specijalizirana za pomoć preživjelima od nasilja u obitelji i obiteljske traume, osobito unutar LGBTQ+ zajednice.

Nisko samopouzdanje

Mnogi preživjeli bore se s osjećajem bezvrijednosti zbog stalnih kritika ili emocionalne zanemarenosti.

Izolacija

Kaotično ili zlostavljačko okruženje može izazvati osjećaj duboke isključenosti od drugih, jer preživjeli često strahuju od prosudbe ili odbacivanja.

Depresija ili emocionalna otupjelost

Oni koji su preživjeli kaotična djetinjstva mogu potisnuti emocije kako bi se nosili s traumom, što vodi do osjećaja otupljenosti prema svojim osjećajima.

Osjećaj predstojeće nesreće

Mnogi preživjeli nose konstantan osjećaj straha ili nelagode, kao da će se nešto loše dogoditi, čak i u odrasloj dobi.

Emocionalna disregulacija

Stalan stres života u kaotičnom okruženju može otežati razvijanje zdravih emocionalnih reakcija, što vodi do intenzivnih izljeva bijesa ili emocionalnih blokada.

Teškoće u vjerovanju drugima

Nestabilnost i izdaja tijekom djetinjstva mogu uzrokovati da preživjeli vjeruju kako su drugi nesigurni ili nepouzdani, što otežava stvaranje povjerljivih odnosa.

Perfekcionizam

Preživjeli mogu razviti perfekcionizam kao mehanizam suočavanja, nastojeći postići kontrolu i odobravanje kako bi se osjećali sigurno i cijenjeni, osjećajima koji su im nedostajali u djetinjstvu.

Krivnja i sram

Mnogi preživjeli internaliziraju uvjerenje da su odgovorni za disfunkciju koju su doživjeli, što dovodi do dugotrajnih osjećaja krivnje i srama.

Problemi s ponašanjem

Preživjeli mogu razviti maladaptivne strategije suočavanja, poput agresije ili povlačenja, kako bi se nosili s traumom, što se često manifestira kroz problematično ponašanje.

Nezdravi mehanizmi suočavanja

Kako bi upravljali emocionalnom boli, preživjeli mogu pribjegavati nezdravim ponašanjima, poput zloupotrebe supstanci ili samoozljeđivanja, što se može pretvoriti u maladaptivne obrasce u odrasloj dobi.

Anksioznost i hiperopreznost

Kontinuirani osjećaj anksioznosti i opreznosti može se razviti kao mehanizam preživljavanja koji pomaže preživjelima da predviđaju potencijalne opasnosti u svojem okruženju.

Pokušaj udovoljavanja svima

Mnogi preživjeli nauče stavljati potrebe drugih ispred svojih kako bi izbjegli sukobe i stekli odobravanje, često na račun vlastite dobrobiti.

Strah od napuštanja

Nestabilnost i zanemarivanje tijekom djetinjstva mogu stvoriti strah od napuštanja, što dovodi do vezanosti ili izbjegavanja u odnosima, čime se perpetuira osjećaj odbacivanja.

Kaotični odnosi

Preživjeli se mogu naći u nezdravim ili čak zlostavljačkim odnosima koji odražavaju emocionalnu nestabilnost koju su doživjeli u djetinjstvu.

Problemi s granicama

Mnogi preživjeli imaju problema s postavljanjem i poštivanjem osobnih granica, često zato što nisu naučili kako uspostaviti granice tijekom djetinjstva.

Pročitajte i ove članke:

• Transgeneracijska trauma: Bol koja se prenosi šutnjom! Psihijatar Darko Marčinko otkriva sve o procesu koji nas određuje
• Izbjegavanje razgovora o traumi vodi do PTSP-a! Psihijatar Darko Marčinko otkriva kako traumatska iskustva ostaviti u prošlosti i bolje živjeti
• Posttraumatski rast: Ne dožive ga svi! Psihologinja otkriva koje će ga osobe vjerojatnije doživjeti i kako izgleda proces.

• kaotično djetinjstvo
• mentalno nestabilni roditelji
• obiteljska trauma

Učitaj više izvora