Ekstremnija zima i hladnoća mogu biti posebno teške za srčane bolesnike. Kratko i dugotrajno izlaganje hladnoći utječe na kardiovaskularni sustav, a vježbanje po hladnom vremenu dodatno povećava stres na srce i arterije. Brojne epidemiološke studije su pokazale da se kardiovaskularne bolesti i smrtnost povećavaju kada je temperatura okoline niska i tijekom hladnih razdoblja.

Zimska sezona povezana je s većim brojem srčanih simptoma (angina, aritmije) i kardiovaskularnih događaja kao što su hipertenzivna kriza, duboka venska tromboza, plućna embolija, rupture i disekcije aorte, moždani udar, intracerebralno krvarenje, zatajenje srca, fibrilacija atrija, ventrikularna aritmija, angina pektoris, akutni infarkt miokarda i iznenadna srčana smrt.

Analiza u Europi provedena tijekom 16 godina pokazala je da hladno vrijeme može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti, hospitalizacije i smrti. Analitičari su pregledali podatke 2,28 milijuna odraslih osoba od 1994. do 2010. godine i otkrili da je pad od 10 °C doveo do 19 % povećanja rizika od smrti od kardiovaskularnih bolesti.

Među onima koji su najviše izloženi riziku od bolesti izazvanih hladnim vremenom bili su muškarci koji žive u područjima s niskim socioekonomskim statusom i žene starije od 65 godina, prema studiji.

Pročitajte članak “Simptomi srčanih problema: Ubijaju više od 20,5 milijuna ljudi svake godine! Liječnik otkriva koje tegobe upućuju na to da je u pitanju srce“.

Utjecaj hladnoće na srce i kardiovaskularni sustav

Hladno okruženje tjera tijelo na određene prilagodbe kako bi održalo tjelesnu temperaturu. Ove normalne prilagodbe mogu predstavljati izazov ako postoji bolest srca. Niske temperature uzrokuju stezanje ili sužavanje krvnih žila. To pomaže minimizirati gubitak topline iz krvi, kako bi se regulirala normalna unutarnja temperatura tijela.

Kod pojedinaca sa zdravim kardiovaskularnim sustavom ovo suženje krvnih žila ne bi trebalo stvarati probleme. Međutim, ako postoji bolest koronarnih arterija (plak u arterijama), to može dovesti do začepljenja arterije, što pak može uzrokovati srčani udar.

Učestalost hipertenzije veća je u hladnim regijama ili tijekom zime. Hladne zime povećavaju težinu hipertenzije i rizik od kardiovaskularnih događaja kao što su infarkt miokarda i moždani udar kod osoba s hipertenzijom.

Srce pacijenata sa zatajenjem nije u stanju pumpati dovoljno krvi da bi održalo protok krvi koji je potreban za zadovoljenje tjelesnih potreba u hladnim uvjetima.

Samo je nekoliko studija proučavalo učinke hladnoće na zatajenje srca. Bolesnici sa zatajenjem srca nemaju puno kapaciteta za povećanje rada srca kada se opterećenje istog poveća po hladnom vremenu ili kada se trebaju izložiti neprekidnom fizičkom naporu. Hladnoća u kombinaciji s tjelovježbom dodatno smanjuje radni kapacitet osoba sa zatajenjem srca.

Malo je vjerojatno da bi sama hladnoća mogla izazvati pojačanje rada srčanog mišića toliko da izazove srčani udar. Hladni stres pojačava rad srčanog mišića, a time i prokrvljenost srca kod zdravih ljudi, no kod koronarnih bolesnika obično dolazi do smanjenja dotoka krvi u koronarne arterije.

Kombinacija hladnoće i tjelovježbe izlaže koronarne bolesnike riziku od srčane ishemije (nedostatak kisika u srcu) puno ranije tijekom vježbanja nego po toplom ili umjerenom vremenu. Zato osobe s koronarnom arterijskom bolešću trebaju ograničiti izlaganje hladnoći i nositi odjeću koja ih grije i pokriva lice (značajan gubitak topline u ovom dijelu tijela) kada vježbaju na otvorenom po hladnom vremenu.

Osim toga, tolerancija tjelovježbe kod osoba s koronarnom bolešću srca bit će smanjena za hladnog vremena. Čvrsto se preporučuje da bolesnici s koronarnim srčanim oboljenjima rade vježbe zagrijavanja u zatvorenom prostoru prije nego što izađu vježbati na otvorenom po hladnom vremenu.

Srčanici bolesnici i hladnoća – prevencija

Svatko mora poduzeti mjere opreza kada se nalazi u hladnom okruženju. Međutim, mjere opreza su posebno važne kod srčanih bolesnika.

• Ograničite izlaganje hladnoći – ako izlazite, odjenite se toplo u nekoliko slojeva. Pokrijte glavu i ruke, obujte tople čarape i cipele.
• Nemojte se previše naprezati – čišćenje snijega može izazvati iznenadan srčani udar kod osobe sa srčanom bolešću. To može dovesti do angine, srčanog udara, zatajenja srca i iznenadne smrti. Koristite manju lopatu i gurajte (umjesto da podižete) snijeg. Nikada ne čistite mokar, težak ili dubok snijeg. Mnogi kardiolozi inzistiraju na tome da njihovi pacijenti uopće ne čiste snijeg. Čišćenje snijega, naravno, nije jedini način da se prenaprežete tijekom hladnog vremena. Hodanje brže nego inače uobičajeno je kada vjetar puše u lice. Sam boravak vani na hladnoći nas tjera da se naprežemo.
• Ne dopustite da se pregrijete – toplo odijevanje i zatim bavljenje tjelesnom aktivnošću može dovesti do pregrijavanja. Pregrijavanje uzrokuje iznenadno širenje ili širenje krvnih žila, što može dovesti do hipotenzije (niskog krvnog tlaka) ako imate bolest srca. Ako ste vani na hladnoći i znojite se, pregrijali ste se. Ako imate bolest srca, ovo znojenje smatrajte znakom opasnosti. Prestanite s onim što radite i uđite unutra.
• Cijepite se protiv gripe – zimsko doba također povećava šanse za dobivanje gripe zbog niske vlažnosti uzrokovane hladnim vremenom i grijanjem u zatvorenom prostoru. Gripa je potencijalno opasna za svakoga tko ima srčanu bolest.
• Izbjegavajte alkohol – proširuje krvne žile u koži, čineći da se osjećate toplije, dok zapravo odvlači toplinu od vitalnih organa.

Pročitajte i članke:

• Rizična skupina: NZJZ “Dr. Andrija Štampar” je objavio preporuke za zaštitu zdravlja starijih osoba zbog hladnoće
• Vježbanje na hladnom zraku: Je li sigurno? Može biti korisno, ali trebate obratiti pažnju na nekoliko stvari
• Trčanje po hladnom vremenu: Okrepljujuće je, ali važne su mjere opreza! Evo kako efikasno trčati tijekom zime.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Dva recepta

Dinstani kiseli kupus bez mesa za zdrava crijeva i imunitet

• Zrinka Babić
• 2 min čitanja

• savjeti
• srčani bolesnici i hladnoća