Alergijski kašalj je vrsta kašlja uzrokovana alergijom koja predstavlja obrambeni mehanizam tijela kako bi se dišni putevi pročistili. Postoji nekoliko vrsta kašlja, ali najčešći su alergijski kašalj i kašalj uzrokovan raznim infekcijama.

Alergijski kašalj je prvenstveno uzrokovan prekomjernim reakcijama imunološkog sustava na određene tvari kojima je tijelo izloženo. To uzrokuje oslobađanje kemijske tvari koja se naziva histamin, a on je odgovoran za curenje nosa, kašljanje, kihanje i slične probleme s dišnim sustavom.

Zbog toga osoba počinje doživljavati simptome slične prehladi čak i u odsutnosti prehlade što uzrokuje pojavu alergijskog kašlja.

Alergijski kašalj je najlakše opisati kao škakljanje u grlu i kašalj koji je izrazito suh i dugotrajan. Uz njega se mogu javiti i glavobolja, vrtoglavica ili slabost kao znakovi alergije koje ne smijemo zanemariti.

Kako prepoznati alergijski kašalj?

Ako prehlada traje predugo, a suhi kašalj ne prestaje, vjerojatno je riječ o alergijskom kašlju. Alergije često zahvaćaju veći dio dišnog sustava zbog čega dolazi do:

• otežanog disanja na nos,
• otečenosti nosne sluznice,
• suzenja očiju,
• suhog, podražajnog kašlja,
• osjećaja težeg disanja ili gušenja,
• kihanja.

Glavni uzrok alergijskog kašlja je sluz koja klizi iz nosne šupljine niz grlo nadražujući vrškove živaca i izazivajući kašalj. Iako može biti suh ili mokar, najčešće je u pitanju suhi kašalj. Najgori je noću kada neprestano škaklja stražnji dio grla, a uz alergiju se često može pojaviti svrbež očiju i kihanje.

Alergijski kašalj se može prepoznati i po sljedećim karakteristikama:

• traje sve dok su alergeni prisutni,
• događa se u bilo koje doba godine (za razliku od prehlade koja se najčešće javlja u hladnijim godišnjim dobima),
• može biti popraćen curenjem nosa, svrbežom i grloboljom,
• uglavnom se ne pojavljuje uz povišenu tjelesnu temperaturu.

Izlaganje alergenu, odnosno tvari koja izaziva alergijsku reakciju, utjecat će na dugo trajanje simptoma, a količina izloženosti će utjecati na vrste i težinu simptoma. To je razlog zašto neki ljudi mogu tolerirati prisutnost alergena.

Tijelo reagira kad je izloženost tvarima koje izazivaju alergiju kontinuirana, proširena ili iznad onoga što može podnijeti. To znači da postoji određeni prag za izazivanje alergijskog kašlja.

Alergijski kašalj je povezan i s upalom sluznice nosa, odnosno alergijskim rinitisom, a više o njemu možete pronaći ovdje.

Kada se javlja alergijski kašalj?

Najčešći je alergijski kašalj kod djece zato što alergije uglavnom nastaju u ranom djetinjstvu. Međutim, to nije pravilo zato što se alergije mogu pojaviti u svakoj životnoj dobi, posebno kod muškaraca kod kojih se često javlja nakon puberteta, a kod žena čak i u srednjoj odrasloj dobi (ponajviše alergije na pelud).

Upravo zato je moguć i alergijski kašalj kod odraslih koji često iscrpljuje osobu zato što traje predugo, a ometa san i svakodnevno funkcioniranje.

Neki ljudi su jednostavno skloniji od drugih kad su u pitanju alergije. Osobe s obiteljskom povijesti alergija će vjerojatnije razviti alergije, a istraživanja su pokazala da djeca čiji samo jedan roditelj ima neku vrstu alergije imaju 33% šanse za razvoj alergija. Ako oba roditelja imaju alergije, vjerojatnost je čak 70%.

Alergijski kašalj može biti sezonskog karaktera (uglavnom u jesen ili proljeće), a može trajati tijekom cijele godine ovisno o vrsti alergena (npr. grinje, prašina, hladnoća, pelud) koja izaziva kašalj.

Alergijski kašalj – liječenje

Liječenje alergijskog kašlja je najbolje započeti pri pojavi prvih simptoma alergije. Naime, ako ne znate jeste li alergični, uvijek možete otići na testiranje za alergije pomoću kojega ćete moći otkriti koja vrsta alergena izaziva alergijski kašalj.

Nekad su možda u pitanju znakovi dugotrajnije prehlade, a ne alergije, stoga je svakako važno potražiti savjet liječnika koji propisuje za alergijski kašalj lijek ili sirup koji može značajno pomoći i olakšati svakodnevno funkcioniranje.

Ako su u pitanju peludne alergije, lijekovi se uzimaju 3 do 4 mjeseca prije početka sezone cvatnje kako bi se ojačao imunološki sustav. Uz to se preporučuje uzimanje vitamina C kako bi se dodatno ojačao imunitet.

Alergijski kašalj – prirodni lijekovi

Jako je važan za alergijski kašalj prirodni lijek kojega vjerojatno svi imaju u svojim domovima, a to je med.

Med je jedan od najučinkovitijih prirodnih lijekova za suhi kašalj koji može umiriti nadraženu sluznicu. Djeluje kao sredstvo za podmazivanje grla, a uglavnom je dovoljna jedna čajna žličica kako bi se osjetila promjena. Ako Vam ne odgovara okus običnog meda, možete ga staviti u šalicu čaja ili sok od limuna.

Također se preporučuje i konzumiranje čajeva za smirivanje kašlja kao što su:

• čaj od đumbira,
• čaj od slatkog korijena,
• čaj od crnog ribiza,
• čaj od majčine dušice,
• čaj od lovora.

Više informacija o prirodnim lijekovima za suhi kašalj možete pročitati ovdje.

Savjeti za ublažavanje alergijskog kašlja

Ako imate problema sa stalnim kašljanjem i smatrate da je u pitanju alergijski kašalj, sljedećih nekoliko savjeta Vam može biti od koristi u kontroliranju tih problema.

Držite alergiju pod kontrolom!

Dogovorite termin kod liječnika ako smatrate da je kašalj povezan s alergijom. Liječnik će obaviti pregled, postaviti nekoliko pitanja o povijesti bolesti i preporučiti testiranje za alergije kako bi odredilo koje tvari izazivaju kašalj.

Svakako uzmite lijekove koje Vam liječnik propiše i pridržavajte se terapije. Uzimanje antihistaminika, koji inhibiraju otpuštanje histamina i time ublažavaju simptome alergijskog kašlja, može značajno pomoći kontroliranju alergije.

Izbjegavajte izloženost tvarima koje izazivaju alergiju

Izbjegavajte izlaganje tvarima za koje znate da Vam izazivaju alergijske reakcije. Ova strategija je poznata kao izbjegavanje alergena. Bilo da imate kašalj povezan sa sezonskim alergijama ili alergijskom astmom, ovo je važan dio upravljanja simptomima alergije.

Držite se daleko od cigareta i dima zato što nadražuju dišne putove i mogu izazvati napade kašljanja. Također izbjegavajte izlaganje jakim, iritirajućim mirisima i dimovima, poput onih iz proizvoda za čišćenje ili industrijskih kemikalija.

Ako imate sezonske alergije, izbjegavajte biti vani kada su pelud i plijesni prisutni u visokim razinama. Zatvarajte prozore kako biste alergene zadržali izvan svojega doma. Smanjivanje vremena provedenog na otvorenom u razdobljima visoke vlažnosti ili velike hladnoće mogu također smanjiti kašalj povezan s alergijom.

Uklonite alergene iz mjesta u kojima često boravite

Dobro očistite svoj dom kako biste smanjili alergene u kući. Redovito čistite prašinu te nosite masku prilikom čišćenja kako biste spriječili udisanje alergena. Korištenje pročišćivača zraka također može smanjiti alergijski kašalj.

Ako i dalje imate problema sa stalnim kašljanjem, posavjetujte se s liječnikom kako biste utvrdili trebate li promijeniti plan liječenja.

• alergija na pelud
• alergija na prašinu
• alergije
• med
• suhi kašalj