Neki smatraju da su datulje najzdravija namirnica na svijetu. Iako bi se o tome dalo diskutirati, datulje su zaista postale omiljena namirnica u brojnim kućanstvima.

Datulje su plod datuljine palme, a dostupne su kao svježe, polusuhe i sušene datulje. Najveći proizvođač datulja su Ujedinjeni Arapski Emirati, a datulje su općenito karakteristična namirnica za pustinjske predjele.

Datulje su privukle pozornost javnosti i zbog svog povoljnog nutritivnog sastava. Datulje sadrže:

• ugljikohidrate koji prevladavaju – udjel šećera može dosezati do 88%,
• prehrambena vlakna,
• kalij,
• fosfor,
• cink,
• magnezij,
• željezo,
• natrij,
• mangan,
• selen,
• vitamin A (beta-karoten),
• tiamin,
• riboflavin,
• antioksidanse (polifenole).

Datulje odlikuju antioksidacijski i protuupalni učinci, a više o njihovim potencijalno korisnim sastojcima i učincima možete pročitati u člancima 10 razloga zašto biste trebali jesti datulje svaki dan i Datulje i dijabetes – koliko datulja smijem pojesti?

Iako se datulje ne smatraju bogatim izvorom proteina, zanimljivo je da je sastav proteina datulja vrlo povoljan, gotovo poput proteina mlijeka.

Kako skladištiti datulje?

U svrhu osiguravanja najveće kakvoće i sigurnosti datulja koje ćete konzumirati, važno je znati kako se datulje mogu pravilno skladištiti.

Datulje se najčešće mogu kupiti kao svježe ili sušene datulje. Na tržištu je dostupan i sirup od datulja, ali on ne mora sadržavati sve dijelove datulja, stoga se preferira konzumirati cjelovite svježe ili sušene datulje. Naime, one sadrže više prehrambenih vlakana.

Datulje se kao i većina hrane mogu skladištiti na tri osnovna načina:

• na sobnoj temperaturi,
• u hladnjaku,
• u zamrzivaču.

Čuvanjem na sobnoj temperaturi rok trajnosti datulja je najkraći. Datulje bi se trebale čuvati na suhom i tamnom mjestu, i to potpuno zatvorene u posudi ili vrećici. 

Sušeno voće općenito ima trajnost od minimalno 6 mjeseci na sobnoj temperaturi. Njegov se rok trajanja može produžiti za dodatnih 6 mjeseci pa čak i više skladištenjem u hladnjaku ili zamrzivaču. Općenito, zamrzavanje voća i povrća u nekim slučajevima može rezultirati stvaranju tamnije boje, ali datulje su ionako već relativno tamne same po sebi.

Iako neki izvori s interneta spominju da svježe datulje mogu trajati čak do 10 mjeseci na sobnoj temperaturi, istraživanje provedeno u Iranu i objavljeno 2015. godine u časopisu Global Journal of Health Scienceutvrdilo je da je svježe datulje najbolje čuvati na temperaturi hladnjaka te da im je u tom slučaju rok trajnosti barem 53 dana. 

Ipak, u ovom su istraživanju znanstvenici koristili dodatno zaštitno sredstvo kojemu je cilj bio spriječiti rast mikroorganizama na datuljama i dodatno produžiti rok trajnosti.

Nemojte se pouzdati isključivo na datum trajnosti naveden na pakiranju ili preporučen u ovom članku. Datulje svakako nisu prikladne za jelo ako:

• su pljesnive,
• su značajno promijenile boju u odnosu na kupljene datulje,
• imaju neuobičajen i pokvaren okus,
• imaju neobičan ili neugodan miris,
• sadrže nametnike.

Kako jesti datulje?

Datulje su vrlo atraktivno voće koje se može jesti samo ili u kombinaciji s drugim namirnicama. Pri tome, dobro je imati na umu da kombiniranje datulja s namirnicama koje su bogatije proteinima i mastima može doprinijeti dužem osjećaju sitosti nakon pojedenog obroka.

Svježe i sušene datulje

Iako se najčešće u našim trgovinama mogu pronaći sušene datulje, u pojedinim specijaliziranim trgovinama sve je lakše pronaći i svježe datulje koje su sočnije.

Svježe i sušene datulje mogu se jesti kao ukusan međuobrok, ili koristiti u pripremi zalogaja navedenih u nastavku. 

Osnovna razlika između svježih i sušenih datulja je količina vode u njima. Sušene datulje, naravno, sadrže manje vode. Što se tiče nutritivnog sastava, moguće je da datulje tijekom sušenja izgube određenu količinu vitamina C ili antioksidansa. Međutim, datulje ionako nisu osobito bogate vitaminom C, stoga bez brige možete uživati i u sušenim datuljama.

Jednaka masa svježih datulja manje je energetske vrijednosti od sušenih datulja – 145 kilokalorija naspram 280 kilokalorija. Razlog tome je upravo manji udjel vode. Osobama koje nastoje smršaviti bolji bi izbor u tom slučaju bile svježe datulje.

S druge strane, osobe koje imaju poteškoća s dovoljnim unosom energije, sušene datulje mogu biti jednostavan način povećanja energetskog unosa. Ipak, ne treba pretjerivati!

Punjene datulje

Na Bliskom Istoku i sjeveru Afrike datulje su tradicionalno jelo, a često se upravo s datuljama prekida cjelodnevni post za vrijeme muslimanskog Ramazana, tj. one su iftar. Iz tih krajeva zbog toga potječu neka vrlo kreativna jela s datuljama. Jedno od njih su punjene datulje.

Zbog svoje veličine, datulje su prikladne za punjenje s različitim drugim namirnicama i smjesama. Neograničen je broj mogućnosti za punjenje datulja, a najčešće se koriste orašasti plodovi ili sir jer ih je lako umetnuti u datulje na mjesto gdje je bila koštica.

Za punjenje su najpogodnije datulje kojima je uklonjena koštica. Na njeno mjesto se lako može staviti punjenje. U Maroku se punjene datulje serviraju i na proslavi vjenčanja pa su u tom slučaju punjenja izrazito bogata. Kombinaciji različitih mljevenih orašastih plodova dodaju se začini, a datulje se nakon punjenja uvaljaju u sjemenke, poput prženih sjemenki sezama.

Na ovaj način datulje postaju izrazito nutritivno bogat zalogaj.

Datulje u napitcima

Jedan od nama poznatijih načina korištenja datulja je u receptima za smoothieje.

Prije korištenja datulja u smoothiejima ili drugim napitcima koji se dobivaju blendanjem, preporučuje se datulje narezati i kratko namakati u tekućini, osobito ako je riječ o sušenim datuljama. To će datulje učiniti mekšima i pogodnijima za usitnjavanje. Datulje možete namakati preko noći ili ih jednostavno preliti vrućom vodom čime se namakanje skraćuje pa na svega 10 minuta.

Datulje će napitcima dati slatkoću i blagi okus po karameli bez dodavanja rafiniranog šećera. Ipak, ne treba se zavaravati da se time ne unosi šećer. Upravo suprotno, iako ne sadrže takozvani dodani šećer, datulje su vrlo bogat izvor prirodnog šećera. Međutim, povoljno je što osim šećera sadrže i prehrambena vlakna te vitamine, minerale i antioksidanse.

Ako ne znate kako početi koristiti datulje u smoothiejima, isprobajte Karamela smoothie – recept.

Datulje u pečenju

Osim u svom izvornom stanju, datulje se mogu koristiti u pečenju raznih slastica i peciva:

• keksa,
• torti,
• kruha,
• pita,
• muffina.

Datulje se prije upotrebe mogu pretvoriti u sirup, čiji recept možete pronaći u članku Sirup (nektar) od datulja – zdravlje, recept, cijena. Osim toga, datulje se mogu narezati na komadiće i dodati u smjesu, primjerice kod pečenja granole.

Datulje se odlično uklapaju i u slatke umake za mesna pečenja.

Iako ova torta od sira ne zahtijeva pečenje, odličan je primjer upotrebe datulja u kolačima.

Datulje u salatama

Iako je ideja dodavanja voća u salatu mnogima i dalje suviše neobična, mnoštvo je recepata za salatu u kojima su datulje dodatak.

Pri tome se najčešće preporučuje koristiti 1-2 datulje po osobi, a same se datulje prije dodavanja u salatu narežu na komadiće.

Datulje salatama daju slatkoću, a odlično se slažu s aromatičnim uljima, poput bučinog ili maslinovog ulja, te s acetom balsamicom.

Energetske kuglice

Usitnjavanjem datulja nastaje ljepljiva smjesa koja je pogodna za pripremu kompaktnih kuglica. Osim toga, one su energetski bogati zalogaji pa se zbog toga često koriste u energetskim kuglicama i pločicama.

Primjeri recepata za energetske kuglice su:

• Zdrave čokoladne kuglice – recept,
• Sirove kuglice od datulja i lješnjaka.

Datulje se često koriste i kod pripreme sirovih torti, a nerijetko u receptima zahtijevaju upotrebu jakih blendera ili multipraktika.

Koliko datulja pojesti dnevno?

Iako ne postoji točan broj datulja koji bi mogao imati određene povoljne ili manje povoljne učinke, možemo se voditi preporukama Ministarstva poljoprivrede SAD-a (engl. USDA).

S obzirom na to da je sušeno voće koncentrirani izvor šećera, preporučena veličina serviranja manja je od preporučene veličine serviranja svježeg ili zamrznutog voća.

Dakle, dnevno se ne preporučuje jesti više od 30-45 grama sušenog voća, što odgovara količini od dvije do tri datulje dnevno. Ipak, često su datulje na našem tržištu datulje relativno male pa preporučenoj masi može odgovarati i pet do šest sušenih datulja.

Što se tiče svježeg voća, preporučeno serviranje manjeg voća, poput datulja, su dva komada. Ako uzmemo u obzir i glikemijski indeks te glikemijsko opterećenje, i u tom slučaju preporučeno serviranje čine dvije do tri datulje. Više o utjecaju datulja na glikemiju možete pročitati u članku Datulje i dijabetes – koliko datulja smijem pojesti?

Ipak, u zemljama Bliskoga Istoka uobičajeno serviranje ponekada doseže i do 10 datulja. Istraživanje provedeno u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i objavljeno 2011. godine u časopisu Nutrition Journal utvrdilo je da su datulje namirnica niskog glikemijskog indeksa te da bi mogle biti poželjnija zamjena za druge vrste slastica i slatkiša. Tako bi mogle poboljšati prehrambene navike osoba koje ih konzumiraju.

Kod unosa datulja treba na umu imati njihovu relativno visoku energetsku vrijednost, ali i rizik od kvarenje zubi zbog toga što su one bogate šećerom i lako se lijepe za zube. 

Dok jedna srednja banana opskrbljuje organizam s prosječno 100 kcal, dvije veće svježe datulje (48 g) osiguravaju oko 130 kcal, a 5 manjih sušenih datulja (35 g) oko 100 kcal.

Naposljetku, količina datulja koja se može pojesti dnevno ovisi o unosu ostale hrane kao i o energetskim i nutritivnim potrebama osoba koje ih unose. One mogu poslužiti kao praktičan izvor energije između obroka ili zasladiti glavne obroke. 

• datulje
• energetske pločice
• orašasti plodovi
• salate
• sirup od datulja
• smoothie
• sušene datulje
• sušeno voće

Učitaj više izvora