Što se zapravo događa s vašim tijelom kada prestanete jesti brzu hranu?
- Budite prvi i komentirajte!
- 2 min čitanja

Fast food je dio modernog života – ponekad je teško odoljeti pizzi s prijateljima ili hamburgeru dok ste u žurbi. No, smanjenje ili izbjegavanje brze hrane donosi brojne zdravstvene prednosti.
Stručnjaci za prehranu ističu da mnoge kronične bolesti proizlaze iz načina života, a brojne srčane bolesti i moždani udari mogli bi se spriječiti zdravijim prehrambenim navikama.
Brza hrana obično sadrži manje vlakana i vode, a više zasićenih masnoća i soli od cjelovitih namirnica.
Poboljšanje zdravlja crijeva
Smanjenje unosa brze hrane može poboljšati probavu jer se u prehranu uvode cjelovite namirnice bogate vlaknima i probioticima.
Hrana bogata masnoćama i šećerom može narušiti ravnotežu crijevne mikrobiote, dok konzumacija voća, povrća, cjelovitih žitarica i fermentiranih proizvoda poput jogurta ili kiselog kupusa potiče zdrave bakterije.
Budući da crijeva utječu na imunitet i mentalno zdravlje, pozitivne promjene mogu se osjetiti i u tim područjima.
Smanjenje rizika od srčanih bolesti
Dijeta bogata zasićenim masnoćama i solju povećava razinu “lošeg” LDL kolesterola i krvni tlak, što povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.
Ograničavanje unosa brze hrane smanjuje količinu zasićenih masnoća, soli i dodanih šećera, što može poboljšati zdravlje srca i regulirati krvni tlak. Zamjena prerađenih namirnica cjelovitom hranom bogatom voćem, povrćem i nemasnim proteinima također smanjuje kroničnu upalu koja negativno utječe na srce.
Bolja kontrola šećera u krvi
Redovita konzumacija brze hrane bogate šećerom može povećati rizik od predijabetesa, dijabetesa tipa 2 i metaboličkog sindroma. Smanjenjem unosa brze hrane i zamjenom nutritivno bogatim namirnicama, možete bolje regulirati razinu šećera u krvi i spriječiti inzulinsku rezistenciju.

Moguće gubljenje tjelesne težine
Brza hrana je obično kaloričnija i manje zasitna od cjelovitih namirnica. Zamjenom visokokaloričnih grickalica voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, zdravim mastima i nemasnim proteinima možete se dulje osjećati sito, smanjiti prejedanje i podržati zdravi način života.
Bolji san i više energije
Visoko prerađena hrana i dodani šećeri mogu uzrokovati nagle oscilacije šećera u krvi, što vodi do pada energije i problema sa snom. Uvođenjem više vlaknaste hrane, voća i povrća, moguće je spriječiti ove oscilacije i poboljšati kvalitetu sna.
Pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje i kogniciju
Istraživanja pokazuju da prehrana utječe na raspoloženje i kognitivne funkcije. Ograničavanje ultraprerađene hrane povezano je s manjim rizikom od depresije, anksioznosti i kognitivnog pada.
Savjet stručnjaka – pravilo 80-20
Ne morate potpuno odustati od omiljenih jela. Stručnjaci za Everyday Health preporučuju pravilo 80/20 – 80 % vremena jedite cjelovite i nutritivno bogate namirnice, a 20 % vremena uživajte u omiljenim jelima, uključujući brzu hranu.
Ovaj pristup pomaže u razvijanju zdravog odnosa prema hrani bez osjećaja krivnje.
Pročitajte i ove članke:
- Pravilo 80/20: Plan prehrane uz koji nikad nećete morati držati dijetu
- “Nezdrava hrana”: Imamo popis namirnica! Nutricionistica otkriva što će se jako rijetko naći na njezinom tanjuru
- Mitovi o hrani koji vas sabotiraju: Nutricionistica otkriva sve.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo

Iscjedak kao bjelanjak: Kada se javlja i što znači?
- Tomislav Stanić
- 2 min čitanja
- Ayuda, T. (2025). What Really Happens to Your Body When You Stop Eating Fast Food. Everyday Health.
- Gomes Gonçalves, N. i sur. (2023). Association Between Consumption of Ultraprocessed Foods and Cognitive Decline. JAMA Neurology, 80(2): 142–150.