Burgerova bolest – uzroci, simptomi, dijagnoza, liječenje

Budite prvi i komentirajte!
3 min čitanja

Maja Kuzelj Grgić

mag. comm., univ. bacc. croat.

Burgerova bolest (Morbus Buerger) je vaskularna bolest koja je također poznata pod nazivima Buergerova bolest, Bergerova bolest i Birgerova bolest.

Buergerova bolest (lat. tromboаngitis obliterаns) je ponavljajući segmentalni vaskulitis malih i srednjih arterija i vena, pretežno donjeg dijela tijela. Pojednostavljeno – to je upalna tromboza (bolest krvožilnog sustava) malih i srednje velikih arterija te površinskih vena, a koja uzrokuje ishemiju (smanjen protok krvi) arterija u distalnim (dalje od trupa) ekstremitetima.

Bolest pogađa muškarce od 25 do 45 godina, a rijetki su slučajevi kada se bolest pojavi prije ili poslije tih dobi.

Pušenje, odnosno duhan, primarni je čimbenik rizika.

Prognoza je odlična nakon prestanka pušenja, ali ako se ne ustraje, bolest napreduje – često do amputacije.

Burgerova bolest – otkriće i učestalost

Bolest su otkrili Leo Buerger i Alexander von Winiwarter.

Obuhvaća mali dio bolesnika s poremećajima cirkulacije (oko 3 %), ali liječnicima i vaskularnim kirurzima teško je dijagnosticirati i liječiti tu bolest.

Bolest pogađa uglavnom osobe (muškarce 25 – 45 godina) s teškom konzumacijom nikotina (75 % pacijenata). Samo 5% oboljelih su žene.

Najveća rasprostranjenost je u Indiji, Koreji i Japanu. U Zapadnoj Europi, s iznimkom Mediterana, pojavljuje se prilično rijetko.

Obično nije smanjena životna dob.

Burgerova bolest – uzroci

Uzrok Burgerove bolesti je još nepoznat. Osnovni uzrok bolesti je duhan, dok niti za jedan drugi uzrok nema sigurnih i pouzdanih dokaza.

Stručnjaci, međutim, raspravljaju o interakciji gena, posebice HLA-B5 i HLA-A9.

Klinička su istraživanja pokazala da kad se pacijent suzdrži od pušenja, bolest se znatno poboljšava. U suprotnom se pogoršava. Neki znanstvenici tvrde da bi mogla biti riječ o alergiji na sastojke duhanskog dima.

Što se tiče antitijela za razvoj bolesti, nikotin dovodi do pretjeranog sužavanja vena. Dakle, protok krvi postaje važan patološki faktor. Čini se da postoji tendencija za upalama.

Burgerova bolest – simptomi

Bolest može biti kronična ili akutna. Ako je bolest iznenadna, amputacija nogu u kratkom vremenu može biti neizbježna. Oko 20 – 30 % osoba gubi jednu nogu u prvih 5 godina.

Zbog vaskularnih promjena dolazi do poremećaja cirkulacije, osobito na nogama i rukama, što može dovesti do sljedećih simptoma:

hladne noge/hladne ruke,
osjećaj mravinjanja u nogama,
u početku → intermitentna klaudikacija (bol u nogama za vrijeme hodanja),
kasnije → bolovi u nogama u mirovanju,
trnci ili utrnulost (parestezija),
nakupljanje vode (edem),
karakteristične promjene na ekstremitetima – plavljenje prstiju (cijanoza),
moguća pojava ulceracija (pojava gnoja),
propadanje tkiva.

Uz navedene se simptome nerijetko javljaju površinski flebitis (tromboflebitis) i Raynaudova bolest (hladni dijelovi tijela i gubitak osjeta) zahvaćenog ekstremiteta.

Burgerova bolest – dijagnoza

Ne postoji specifičan laboratorijski test koji može dijagnosticirati Buergerovu bolest. Atipično je da, čak i u akutnim fazama, reakcije akutne faze nisu prisutne (C-reaktivni protein i stopa sedimentacije eritrocita su normalni).

Kako bi se isključile druge vaskularne bolesti, provodi se niz pregleda poput kompletne krvne slike, testova funkcije jetre, određivanja glukoze u krvi, brzine sedimentacije eritrocita i testova antinuklearnih antitijela.

Jedini siguran način dijagnosticiranja Burgerove bolesti je histološki pregled, tj. uzimanje i ispitivanje tkiva. Unatoč tome, unaprijed se provode klinička ispitivanja kako bi suzili dijagnozu.

Kada se uzme u obzir je li osoba pušač, spol, godine i klinička slika te kada se odrade arteriografija i Doppler ultrazvuk, dijagnoza je vrlo laka i jednostavna.

Burgerova bolest ≠ ateroskleroza

Pošto se nerijetko izjednačuju, a razlike postoje, evo usporedbe Buergerove bolesti i ateroskleroze.

NAZIV BOLESTI	BURGEROVA BOLEST
početak/starost	ispod 40 godina
morfologija (oblik)	distalni donji i gornji ekstremiteti (noge i ruke)
vene	da (flebitis)
rizični faktori	pušenje, nema poznatih endogenih (unutarnjih) faktora
životna očekivanja	skoro normalna

NAZIV BOLESTI	ATEROSKLEROZA
početak/starost	iznad 40 godina
morfologija (oblik)	na većim arterijama i donjim ekstremitetima (noge)
vene	ne
rizični faktori	genetika, hipertenzija, pretilost, pušenje
životna očekivanja	smanjena

Burgerova bolest – liječenje

Trenutačnom apstinencijom od nikotina bolest se može zaustaviti. Pacijenti koji i dalje puše imaju lošiju prognozu. Osim apstinencije od nikotina, pažnju treba obratiti na zaštitu prstiju od hladnoće.

U nastavku možete pogledati video u kojem su prezentirane Buergerove vježbe.

U slučajevima pojave ulceracija preporučuju se pojačane higijenske mjere te uporaba antibiotika i blagih preparata za dezinfekciju.

Fizikalna terapija je još jedna terapijska mjera koja može poboljšati stanje bolesti.

Nadalje, preporučuju se profilaktička, tj. preventivna terapija aspirinom (antikoagulant), sredstva protiv trombocita i infuzijske terapije prostaglandinom.

Pod određenim okolnostima, operativna simpatektomija, odnosno zahvat u kojem se uništava dio živčanog tkiva također može pomoći. Kod jakih i opsežnih nekroza (propadanje tkiva) i kada je proširena gangrena, amputacije su neophodne.