Aneurizma mozga je proširenje stijenke krvne žile u mozgu za barem 50% više od normalnog volumena. Često izgleda kao “bobica koja visi na stabljici”. Aneurizma mozga može procuriti ili puknuti, uzrokujući krvarenje u mozgu (hemoragijski moždani udar).

Najčešće se puknuće aneurizme u mozgu događa u prostoru između mozga i tankih ovojnica koje pokrivaju mozak. Ova vrsta hemoragijskog moždanog udara se naziva subarahnoidalno krvarenje. Ruptura aneurizme mozga brzo postaje opasna po život i zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.

Međutim, većina aneurizmi mozga nikada ne pukne, ne stvara zdravstvene probleme i ne uzrokuje simptome. Takve aneurizme obično se dijagnosticiraju tijekom ispitivanja za neke druge bolesti. Liječenje nepuknute aneurizme mozga može biti poželjno (u nekim situacijama).

Aneurizma mozga – uzroci

Aneurizme mozga se razvijaju kao rezultat stanjivanja i degeneracije stijenki arterija. Aneurizme se često oblikuju kod grananja u arterijama zato što su ti dijelovi žila slabiji.

Iako se aneurizme mogu pojaviti bilo gdje u mozgu, najčešće se pojavljuju na arterijama na početku mozga.

Faktori rizika kod aneurizme mozga

Veći broj faktora može dovesti do slabosti arterijskih stijenki i povećati rizik od aneurizme mozga. Aneurizme su češće kod odraslih nego kod djece i češće su kod žena nego kod muškaraca. Neki od faktora razvijaju se tijekom vremena, dok su drugi prisutni već pri rođenju.

Faktori rizika koji se razvijaju tijekom vremena su:

• starija dob,
• pušenje,
• visoki krvni tlak (hipertenzija),
• otvrdnuće arterije (arterioskleroza),
• zloupotreba droga, osobito upotreba kokaina,
• ozljede glave,
• pretjerano konzumiranje alkohola,
• određene infekcije krvi,
• niže razine estrogena nakon menopauze.

Faktori rizika prisutni pri rođenju su:

• Nasljedni poremećaji vezivnog tkiva, kao što je Ehlers-Danlosov sindrom koji slabe krvne žile.
• Policistična bolest bubrega, tj. nasljedni poremećaj koji rezultira vrećicama koje su ispunjene tekućinom u bubrezima i obično povećavaju krvni tlak.
• Nenormalno uska aorta, tj. velika krvna žila koja tjera krv bogatu kisikom iz srca prema tijelu.
• Cerebralna arteriovenska malformacija, tj. abnormalna povezanost između arterija i vena u mozgu koja prekida normalan protok krvi između njih.
• Obiteljska povijest aneurizme mozga, osobito u prvom koljenu, kao što je roditelj ili brat ili sestra.

Simptomi aneurizme mozga

Puknuta aneurizma

Iznenadna, jaka glavobolja je ključni simptom puknute aneurizme. Ova glavobolja često je opisana kao “najgora glavobolja” koju ste ikada doživjeli.

Uobičajeni znakovi i simptomi puknute aneurizme te subarahnoidalnog krvarenja su:

• iznenadna, izuzetno jaka glavobolja,
• mučnina i povraćanje,
• ukočeni vrat,
• zamagljen ili dupli vid,
• osjetljivost na svjetlo,
• opušteni kapci,
• gubitak svijesti,
• zbunjenost,
• povišena tjelesna temperatura,
• epileptički napadaj.

„Cureća” aneurizma

U nekim slučajevima, aneurizme mogu curiti, ispuštajući malu količina krvi. Ovakvo curenje vjerojatno će izazvati samo iznenadna, iznimno jaka glavobolja. Teže puknuće se gotovo uvijek javlja nakon curenja aneurizme.

Nepuknuta aneurizma

Nepuknuta aneurizma mozga ne mora proizvesti nikakve simptome, osobito ako je mala.

Međutim, velika nepuknuta aneurizma može pritisnuti moždano tkivo i živce, što može uzrokovati:

• bolove iznad i iza oka,
• proširene zjenice,
• promjene vida ili dvostruki vid,
• ukočenost, slabost ili paralizu jedne strane lica,
• opuštene kapke.

Aneurizma mozga – kada posjetiti liječnika?

Bolesniku s puknutom aneurizmom potrebna je hitna medicinska pomoć. Otprilike 30 % slučajeva puknutih aneurizmi mozga imaju kobne posljedice. Odmah potražite liječničku pomoć ako se razvije iznenadna, iznimno jaka glavobolja.

Ako ste s nekim tko se žali na iznenadnu, jaku glavobolju, ako izgubi svijest ili ima napadaj, odmah pozovite hitnu pomoć.

Tekst se nastavlja na idućoj stranici 1 2

• aneurizma
• aneurizma mozga
• aneurizma u mozgu
• glavobolja
• gubitak svijesti
• jaka glavobolja
• moždani udar

Učitaj više izvora