Dizenterija ili griža je zarazna bolest probavnog sustava koja u crijevima stvara čireve i rane koje krvare. Zbog toga je povezana s teškim i krvavim proljevom.

U pitanju je zapravo crijevna infekcija koja obično traje 3 – 7 dana, a karakterizirana je bolovima i grčevima u trbuhu, mučninom, povraćanjem, krvavom stolicom, povišenom tjelesnom temperaturom i dehidracijom. Simptomi su obično blagi i nestaju za nekoliko dana ako ne dođe do komplikacija. Redovita osobna higijena može spriječiti nastanak i širenje dizenterije.

Dizenterija – kako se prenosi?

Infekcija se brzo širi putem hrane ili vode koja je kontaminirana fekalnom tvari, a sve zbog loše higijene (nepranje ruku). U područjima s lošim sanitarnim uvjetima, nevjerojatno je kako jednostavno i brzo nastane prijenos dizenterije.

Bilo kakav doticaj sa zaraženim objektom može uzrokovati dizenteriju kod osobe, stoga je osobna higijena i povećan oprez u određenim područjima prilikom putovanja neophodan za očuvanje vašeg zdravlja.

Dizenterija – uzrok i vrste

Postoje dvije vrste dizenterije: bakterijska i amebna dizenterija.

Bakterijska dizenterija

Bakterijska dizenterija je akutna infekcija crijeva uzrokovana mikroorganizmima koji pripadaju rodu Shigella, a u tom rodu su bakterije Shigella dysenteriae, Shigella flexneri i Shigella sonnei. Bakterije čovjek unosi oralno (kroz usta), a one se u sluznici debeloga crijeva razmnožavaju i dovode do jake infiltracije crijevne stijenke leukocitima.

Ova vrsta dizenterije upravo se zbog tih bakterija naziva i šigeloza te predstavlja najčešći tip dizenterije.

Amebna dizenterija

Amebna dizenterija uzrokovana je jednostaničnim parazitom, amebom Entamoeba histolytica koja inficira crijeva stvarajući cistu. Ova vrsta dizenterije je manje uobičajena u razvijenom svijetu, a obično se nalazi u tropskim lokalitetima s nepovoljnim sanitarnim uvjetima gdje se ameba može nalaziti u hrani i vodi te se brzo proširiti i na druge ljude.

Iako ciste mogu nestati iz tijela u ljudskom izmetu, zbog bolnih i neugodnih simptoma obično je potrebno liječenje antibioticima kako bi se oporavak ubrzao.

Dizenterija – simptomi

Simptomi dizenterije kreću se od blagih do teških, a to najviše ovisi o vrsti uzročnika, imunosnom statusu osobe te kvaliteti sanitarnih uvjeta u područjima gdje se infekcija proširila. Simptomi bakterijske dizenterije su blaži, a simptomi amebne dizenterije obično su teži i ozbiljniji.

Prvi znak dizenterije je obično proljev ili dijareja. U razvijenim zemljama, znakovi i simptomi dizenterije su obično blaži nego u zemljama u razvoju ili tropskim područjima.

Simptomi bakterijske dizenterije

Bakterijska dizenterija najčešće ima blage simptome, a oni uključuju:

• lagane bolove u trbuhu,
• grčeve,
• mučninu,
• proljev (koji je u težim slučajevima krvav).

Obično se pojavljuju 1 – 3 dana nakon infekcije, a osoba se može oporaviti u roku od tjedan dana uz korištenje antibiotika. Često su simptomi toliko blagi da posjet liječniku nije potreban jer brzo nestaju.

Simptomi amebne dizenterije

Simptomi amebne dizenterije su teški i ozbiljni, a uključuju:

• teški, krvavi i sluzavi proljev,
• jake i intenzivne grčeve u trbuhu,
• groznicu i povišenu tjelesnu temperaturu,
• umor,
• mučninu i povraćanje.

Mogu potrajati nekoliko tjedana, a liječe se uglavnom antiparazitnim lijekovima što znači da je posjet doktoru obvezan. Amebe mogu nastaviti živjeti u ljudskom organizmu i nakon što su simptomi nestali te se pojaviti opet kad imunološki sustav osobe oslabi. Zato je jako važno kontinuirano i adekvatno liječenje koje smanjuje rizik od preživljavanja amebe u organizmu.

Dijagnoza dizenterije

Ako primijetite bilo kakve simptome dizenterije i ako ste još k tome nedavno bili u tropskim područjima, obvezno je potražiti savjet liječnika. Liječnik će provesti detaljni fizički pregled, vjerojatno uz nalaz uzorka stolice. Ako su simptomi teški i ozbiljni, možda će biti potrebna endoskopija.

S obzirom na to da različite okolnosti mogu prouzročiti proljev, neophodno je detaljno provjeriti sve moguće situacije u kojima ste se našli. Vrlo vjerojatno će biti potrebni i dijagnostički testovi kako bi se utvrdilo koji su mikroorganizmi prisutni. To uključuje test krvi i laboratorijski test uzorka stolice.

Dizenterija – liječenje

Rezultati laboratorijskih testova otkrit će je li infekcija uzrokovana bakterijom Shigella ili parazitom Entamoeba histolytica, odnosno je li riječ o bakterijskoj ili amebnoj dizenteriji. Ako je potrebno liječenje, to će najviše ovisi o rezultatima tih testova.

Bakterijska dizenterija se obično tretira samo mirovanjem i puno tekućine, a ako su potrebni neki lijekovi, obično su to lijekovi bez recepta koji mogu ublažiti grčeve i proljev, no u težim slučajevima propisuju se i antibiotici.

Ako je riječ o amebnoj dizenteriji, najčešće je riječ o liječenju antiparazitnim lijekovima koje propisuje liječnik zato što su paraziti koji uzrokuju ovu vrstu dizenterije jako otporni na bilo kakve druge lijekove. Ako nakon nekoliko dana ne vidite poboljšanje, morate obavijestiti liječnika kako bi vam promijenio terapiju.

Amebna dizenterija liječi se metronidazolom ili tinidazolom. Uz sve lijekove neophodno je unositi dovoljno tekućine u organizam, mirovati i redovito održavati osobnu higijenu.

Dizenterija – oporavak

Ako je u pitanju bakterijska dizenterija, oporavak obično traje tjedan dana i ne zahtijeva lijekove na recept. Ponekad prođe i bez posjeta liječniku, ali je nužno odmarati, piti puno tekućine i održavati osobnu higijenu.

Ako je u pitanju amebna dizenterija, oporavak obično traje nekoliko tjedana, ovisno o jačini simptoma koje imate. Ako posumnjate na amebnu dizenteriju, važno je odmah zatražiti hitnu medicinsku pomoć. Čim prije vaš liječnik ustanovi o kojoj je dizenteriji riječ te koji su vam lijekovi potrebni, prije ćete se oporaviti i riješiti bolnih simptoma.

Moguće komplikacije dizenterije

U nekim slučajevima, dizenterija može dovesti do ozbiljnih komplikacija. Neke od njih su:

• dehidracija – često povraćanje i proljev mogu brzo dovesti do dehidracije što postaje opasno po život, pogotovo kod male djece i dojenčadi;
• apsces jetre – ako se ameba proširi na jetru, može doći do apscesa (gnojne upale);
• postinfekcijski artritis – moguć je nastanak zglobne boli nakon bakterijske infekcije;
• hemolitički uremijski sindrom (HUS) – bakterijska dizenterija može uzrokovati da crvene krvne stanice blokiraju ulaz u bubrege što dovodi do anemije, niskog broja trombocita i zatajenja bubrega;
• infekcije krvotoka (sepsa) – iako su infekcije krvotoka rijetka komplikacija, mogu se pojaviti kod osoba sa slabim imunološkim sustavom;
• konvulzije – ponekad mala djeca mogu imati generalizirane epileptičke napadaje čiji uzrok nije potpuno jasan, a ova komplikacija se obično rješava bez dodatnog liječenja.

Dizenterija – sprječavanje

Dizenterija uglavnom nastaje zbog loše higijene. Da bi se smanjio rizik od infekcije, bilo bi dobro uzeti u obzir neke savjete za sprječavanje.

• Pijte samo pouzdano nabavljenu vodu (npr. flaširana voda).
• Provjerite je li hrana koju jedete dobro termički obrađena.
• Održavajte redovito osobnu higijenu.
• Ako putujete u tropska područja, posebno pazite što jedete i pijete.
• Ako uočite bilo kakve simptome koji upućuju na dizenteriju, potražite liječnika.

• bakterijska dizenterija
• bakterijska infekcija
• bolesti crijeva
• bolovi u trbuhu
• dizenterija
• grčevi u trbuhu
• infekcija crijeva
• proljev
• zarazne bolesti
• zdravlje crijeva