Diskopatija se odnosi na degenerativno oboljenje intervertebralnih diskova, odnosno prostora između kralježaka, a može se razviti bilo gdje duž kralježnice. Najčešće nastaje u donjem dijelu kralježnice (lumbalna) ili u vratnom dijelu kralježnice (cervikalna).

Danas je ova bolest sve češća, a u porastu je obolijevanje i mladih osoba zbog nepravilnog načina sjedenja i smanjenja fizičke aktivnosti. Uzrokuje snažnu bol u predjelu leđa koji je zahvaćen, a najčešće se liječi fizikalnom terapijom.

Diskopatija i spondiloza (trošenje i oštećenje diska, posljedično i kralježaka, uzrokovano starenjem) slične su bolesti, a više o spondilozi možete pročitati ovdje.

Uzroci diskopatije

Diskovi su mali “jastučići” koji se nalaze između kralježaka poput amortizera koji, ako je osoba zdrava, čine kralježnicu fleksibilnom i ublažavaju udarce. Kod diskopatije diskovi bivaju povrijeđeni iz različitih razloga. Do toga može doći zbog prevelike (i nepravilne) aktivnosti kao što je slučaj u pojedinim sportovima, ili zbog smanjene aktivnosti. Postoje dva moguća uzroka diskopatije:

• Degenerativni procesi – najčešći razlog diskopatije. Bolest prvenstveno nastaje starenjem, a pogoduje joj dugotrajno stajanje ili sjedenje u nepravilnom položaju što uzrokuje trošenje diska i povećanje opterećenja na kralješke.
• Traume – kao što su udarac, automobilska nesreća, pad s visine, dizanje preteškog tereta itd., iako su ovi uzroci rjeđi slučajevi nastanka diskopatije.

Diskopatija – simptomi

Iako se simptomi razlikuju ovisno o vrsti diskopatije, najčešći simptom je snažna bol u području povrijeđenog diska. Postoje još neki mogući znakovi diskopatije:

• ukočenost mišića,
• ograničena pokretljivost,
• skoliotično držanje,
• smanjena osjetljivost na koži zahvaćenog područja,
• slabost i atrofija mišića,
• širenje boli u nogu,
• bol prilikom okretanja tijela.

Diskopatija vratne kralježnice

Osim boli, diskopatiju vratne kralježnice (cervikalna diskopatija) mogu popratiti i drugi simptomi kao što su migrene (cervikalne glavobolje), vrtoglavica, bolovi u vratu i ramenima, utrnulost jedne ili obiju ruka.

Dijagnoza diskopatije

Kod snažnih bolova u leđima koji mogu biti popraćeni ranije navedenim simptomima, bitno je posavjetovati se s liječnikom.

Liječnik mora imati informacije o povijesti bolesti, uključujući početak boli, karakter boli, ostale simptome i aktivnosti koje pacijent izvodi. Nadalje, radi se fizikalni pregled gdje se testira pacijentova pokretljivost, fleksibilnost, snaga mišića itd.

Diskopatija se može otkriti na rendgenskoj snimci kralježnice. Na njoj se vidi svijetli dio (kralješci) i tamni dio između njih (diskovi). Kada je tamni dio tj. disk uži od prosjeka, tada se radi o diskopatiji i nalijeganju jednog kralješka na drugi što vrši pritisak na izlazeći živac. Magnetska rezonancija koristi se kao potvrda dijagnoze diskopatije.

Diskopatija – liječenje

Prvi savjet koji se daje kada se otkrije da osoba ima diskopatiju je prestanak s aktivnostima koje su mogle potpomoći njezinom razvoju. Pod tim se obično misli na podizanje teškog tereta, prestanak igranja sporta koji zahtjeva rotaciju kralježnice itd. Uz odmaranje preporučuje se i pravilno sjedenje (ali ne dugotrajno).

Nadalje, najčešće se preporučuje fizikalna terapija gdje se s pacijentom radi na individualnim vježbama. Ovisno o težini simptoma, proces liječenja kroz terapije trebao bi biti intenzivan, u trajanju najmanje 10 – 15 dana. Neke od alternativnih terapija koje se preporučuju su Reiki i bioenergijske masaže.

Također se mogu prepisati određeni lijekovi koje pacijent može uzimati za popuštanje boli, kao što je ibuprofen ili neki lijekovi za relaksaciju mišića.

Za kraj, pripazite na dijetu i pokušajte jesti što zdravije. Također nastojte unositi više vitamina C i kalcija za zdravlje kostiju.

Diskopatija – operacija

U iznimnim slučajevima (ako je bol previše jaka i/ili pacijentu ne pomaže propisana terapija) liječnik može preporučiti operaciju. Postoje različite vrste operacija – fuzija ili zamjena povrijeđenog diska umjetnim. Liječenje operativnim putem najčešće se odnosi na lumbalnu diskopatiju.

Oporavak nakon operacije ovisi o tome koliko je osoba bila fizički aktivna prije. U prosjeku je potrebno 4 – 6 tjedana za vraćanje normalnim svakodnevnim aktivnostima. Lagane vježbe i hodanje mogu pospješiti oporavak, ali bitno je slijediti upute liječnika. 

Diskopatija – vježbe

S obzirom na to da se diskopatija može pojaviti uslijed neadekvatnih životnih navika, potrebno je poraditi na njima i početi vježbati redovito. Poželjno je razraditi plan vježbanja kako biste sami sebi mogli pomoći i prevenirati ponovni nastanak bolesti.

Postoje dvije vrste vježbi koje se izvode kada osoba ima diskopatiju. Prvo se rade vježbe za jačanje mišića kralježnice, koje bi trebale ojačati područje oko zahvaćenog diska i rasteretiti kralješke. Potom se izvode vježbe za istezanje kako bi se održala fleksibilnost i spriječila ponovna pojava bolesti. Posavjetujte se sa stručnjakom prije početka vježbanja.

U nastavku pogledajte video koji će vam pomoći pri sakupljanju informacija o vježbanju.

• bolovi u leđima
• cervikalna diskopatija
• diskopatija
• kralježnica
• lumbalna diskopatija