Medicinski odobrava
Marta Dugonjić, dr. med.
Klirens kreatinina – kome je potrebna pretraga, izračun i referentne vrijednosti
- Budite prvi i komentirajte!
- 3 min čitanja
Klirens kreatinina (KEK) je krvna pretraga kojom se procjenjuje funkcionalna sposobnost bubrega (izlučivanje tvari iz organizma urinom).
Klirens podrazumijeva volumen krvi koja se prolaskom kroz bubrege „očisti” od neke tvari u jedinici vremena, a kreatinin je sastojak mokraće koji nastaje od kreatina (aminokiselina koja se sintetizira u gušterači, jetri i bubrezima, a troši u mišićima) gubitkom vode.
Klirens kreatinina – izračun
Krvna pretraga (uzorak iz vene) uključuje formulu koja izražava razinu kreatinina u krvi u odnosu na količinu proizvedenog kreatinina u 24-satnom urinu te izračunavanje površine tijela (prema visini i težini bolesnika).
Računanje klirensa kreatinina može se izvesti, ovisno o jedinici vremena koja je u fokusu, sljedećim dvjema formulama:
- glomerularna filtracija (ml /min) = 157 – (1.16 x dob izražena u godinama),
- glomerularna filtracija (ml /s) = 2.61 – (0.019 x dob izražena u godinama).
Klirens kreatinina – uzorak
U krvnom serumu vrijednosti koncentracije kreatinina kreću se u rasponu 40 – 124 mmol/L (stvaranje kreatinina ovisi o mišićnoj masi, kod slabije razvijenih osoba to je 2 g/24 h).
Nivo kreatinina u krvi ostaje isti dok god je mišićna masa konstantna i izlučivanje urinom neometano.
Za određivanje koncentracije kreatinina u urinu nužna je Jaffeova reakcija, tj. biokemijska reakcija u kojoj se kvantitativno mjeri promjena boja mokraće ili seruma u narančastu. Osim toga, mokraća skupljena tijekom 24 sata dijeli se s 1440 min (24 sata) i tako se dobije diureza (stvaranje mokraće u bubrezima i izlučivanje) u minuti.
Klirens endogenog kreatinina
Klirens endogenog kreatinina je vrijednost kojom se ispituje glomerularna funkcija bubrega. Naime, kreatinin se filtrira kroz glomerule i skladišti se u tubulima (cijevima) u malim količinama.
Klirens endogenog kreatinina s manjim odstupanjima odgovara glomerularnoj filtraciji. Vrijednosti su nešto više zbog izlučivanja kreatinina u tubulima.
Klirens kreatinina – cijena pretrage i čekanje nalaza
Pretraga je preko HZZO-a besplatna za sve zdravstvene osiguranike, a nalaz se dobiva sljedeći dan. Što se privatnih poliklinika tiče, cijena se kreće od 100 do 145 kuna, a nalaz je gotov isti dan.
Klirens kreatinina – kako se pripremiti za pretragu?
Što se tiče vađenja krvi, za određivanje kreatinina u krvi nije potrebno biti natašte. Dozvoljen je lagani (dijetalni) doručak. Upute za sakupljanje 24-satnog urina možete pronaći ovdje.
Klirens kreatinina – normalne vrijednosti
Vrijednosti kreatinina ovise o dobi, spolu i tjelesnoj težini. Normalne vrijednosti klirensa kreatinina za muškarce su 100 – 150 ml/min, a za žene 85 – 125 ml/min.
Snižena ili povišena razina kreatinina najčešće je znak promjene stila života, ali i raznih bolesti koje dovode do kronične bubrežne insuficijencije.
Nizak kreatinin u krvi
Čimbenici koji mogu uzrokovati nizak kreatinin u krvi su:
- trudnoća,
- dob,
- teški fizički napor,
- gladovanje,
- nefrektomija (kirurško odstranjenje bubrega zbog nepopravljivog oštećenja),
- trovanje olovom,
- mišićna distrofija,
- oštećenja jetre,
- vegeterijanstvo.
Također, različite bolesti narušavaju funkciju bubrega, smanjuju protok krvi kroz njih i samim time snižavaju razinu klirensa kreatinina:
- akutni i kronični pijelonefritis (bakterijska upala bubrega),
- anoreksija nervoza,
- ciroza jetre,
- dijabetes,
- ekstrahepatalna bilijarna opstrukcija (bolest žučnih putova),
- embolija bubrežne arterije,
- giht,
- glomerulonefritis (upala glomerula),
- nedostatak hormona rasta,
- hepatolentikularna degeneracija (Wilsonova bolest),
- hiperparatireoidizam (doštitne žlijezde proizvode višak paratiroidnog hormona),
- kongestivno zatajivanje srca (količina istisnute krvi iz srca ne zadovoljava tjelesne potrebe),
- medularna cistična bolest (zatajenje bubrega praćeno pojavom cisti),
- multipli mijelom (zloćudno bujanje plazma stanica),
- policistična bolest bubrega,
- preeklampsija,
- renalna vaskularna hipertenzija (povišeni krvni tlak zbog sužavanja bubrežnih arterija),
- sistemski lupus eritematodes (SLE, kronična multisistemska upalna bolest).
Visok kreatinin
Čimbenici koji mogu dovesti do povišenih vrijednosti kreatinina su:
- dehidracija,
- prehrana bogata proteinima (pogotovo kod sportaša),
- oštećenje bubrega,
- ubrzan način života,
- fizički napor,
- menstrualni ciklus (hormonska neravnoteža),
- pretilost.
Osim primjene nekih antibiotika i diuretika, postoje i stanja koja uzrokuju povećane vrijednosti klirensa kreatinina su:
- bolesti bubrega (infekcije, zatajenje bubrega),
- akromegalija (patološko uvećanje nosa, čeljusti, šaka i stopala zbog pretjerane sekrecije hormona rasta),
- opeklina,
- gubitak krvi,
- neki oblici raka,
- dijabetes,
- lupus,
- hipertenzija,
- bolesti krvožilnog sustava,
- rabdomioliza (naglo slabljenje/propadanje skeletnih mišića),
- mišićna distrofija,
- giht.
Klirens kreatinina – dijagnoza
Ova je pretraga potrebna pogotovo ako su u pitanju dijabetes, visoki krvni tlak ili prethodno dijagnosticirana bubrežna bolest. Kako bi se ustanovilo o čemu je riječ, obično se nalažu još neke kliničke pretrage kao što su pregled urina (laboratorijski i urinokultura), rendgen ili biopsija bubrega.
Nizak kreatinin u krvi/visok kreatinin u krvi – kako regulirati?
Razna stanja i bolesti koje narušavaju funkciju bubrega i uzrokuju povišene ili snižene vrijednosti klirensa kreatinina treba držati pod liječničkim nadzorom i liječiti medikamentnim putem.
Normalne vrijednosti klirensa kreatinina mogu se nastojati uspostaviti i prirodnim putem zdravijim prehrambenim navikama i povećanim unosom vode. Više o tome možete pročitati ovdje.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Poslušajte Momčila Otaševića i stručnjake te besplatno izmjerite PSA
- Nova Studio
- 1 min čitanja