Djelovanje droga na mozak može promijeniti ponašanje, raspoloženje, pamćenje i sposobnost donošenja odluka te povećati rizik od ovisnosti, anksioznosti, depresije i psihoze. Dugotrajna uporaba psihoaktivnih tvari mijenja način na koji mozak obrađuje nagradu, stres i emocije, a posljedice se razlikuju od osobe do osobe. One ovise o vrsti droge, količini i učestalosti uzimanja, dobi, genetskoj osjetljivosti i mentalnom zdravlju.

Promjene u mozgu mogu potrajati i nakon prestanka uzimanja droge. Zbog toga se neke psihičke i kognitivne poteškoće mogu pojavljivati i tijekom oporavka.

Dugo se ovisnost smatrala moralnim neuspjehom i nedostatkom volje, a ne zdravstvenim problemom. Zbog toga je društvo više naglašavalo kažnjavanje nego prevenciju i liječenje, Suvremena znanstvena paradigma promatra ovisnost kroz biološke, psihološke i društvene čimbenike, odnosno kao složen zdravstveni problem.

Kako droge djeluju na mozak?

Da bismo razumjeli kako droge djeluju na mozak, važno je upoznati sustav nagrađivanja.

Mozak ima prirodni sustav nagrađivanja. On potiče ponašanja važna za preživljavanje, poput hranjenja, pijenja, druženja i reprodukcije.

Kada doživimo nešto ugodno, u mozgu se mijenja aktivnost različitih neurotransmitera. Neurotransmiteri su kemijske tvari koje omogućuju komunikaciju između živčanih stanica.

Jedan od najvažnijih je dopamin.

Dopamin sudjeluje u:

• motivaciji
• učenju
• osjećaju nagrade
• stvaranju novih obrazaca ponašanja.

Zbog toga droga može stvoriti snažan osjećaj ugode ili olakšanja. Mozak istodobno uči povezivati uzimanje droge s tim osjećajem.

Kako se razvija ovisnost o drogama?

Uzimanje droge često počinje povremeno. Razlozi mogu biti znatiželja, društveni pritisak, želja za zabavom ili pokušaj smanjenja stresa i neugodnih osjećaja.

S vremenom se mozak prilagođava ponavljanom djelovanju droge.

Tolerancija znači da ista količina tvari više ne proizvodi jednak učinak kao prije. Osoba zato može početi uzimati veće količine ili češće koristiti drogu.

Istodobno se može smanjiti interes za prirodne izvore zadovoljstva. Hobiji, posao, druženje i obiteljski odnosi mogu postati manje važni. Sve više pažnje usmjereno je na drogu i njezinu nabavu.

Takve promjene mogu dovesti do gubitka kontrole nad uzimanjem droge, čak i kada osoba prepoznaje njezine štetne posljedice.

Kako dugotrajna uporaba droga mijenja mozak?

Dugotrajna uporaba droga može promijeniti rad moždanih područja odgovornih za nagradu, emocije, samokontrolu i donošenje odluka.

Zbog tih promjena osoba može teže kontrolirati ponašanje i procijeniti rizik.

Mogu se pojaviti poteškoće:

• donošenja odluka
• planiranja
• samokontrole
• regulacije emocija
• pamćenja
• procjene rizika
• učenja
• odgovora na stres.

Želja za drogom tada može postati snažnija od dugoročnog razmišljanja o posljedicama.

Kako droge utječu na pamćenje i koncentraciju?

Djelovanje droga na mozak može utjecati i na kognitivne sposobnosti. Kognitivne sposobnosti uključuju pažnju, pamćenje, učenje, razmišljanje i rješavanje problema.

Kod nekih osoba mogu se pojaviti:

• slabija koncentracija
• kraće trajanje pažnje
• poteškoće s učenjem
• slabije kratkoročno pamćenje
• sporije razmišljanje
• otežano planiranje
• nemogućnost rješavanja problema.

Takve poteškoće mogu utjecati na školovanje, posao, odnose i svakodnevno funkcioniranje.

Važno je naglasiti da se posljedice razlikuju ovisno o tvari i načinu uporabe. Kod dijela osoba kognitivne se funkcije mogu poboljšati nakon prestanka uzimanja, dok neke posljedice mogu potrajati.

Zašto droga ponovno privlači osobu nakon prestanka uzimanja?

Ovisnost ne nestaje uvijek odmah nakon prestanka uzimanja droge. Mozak može dugo povezivati određene podražaje s prethodnim iskustvom uzimanja droge. Takvi se podražaji nazivaju okidačima.

Okidači mogu biti:

• određena mjesta
• osobe s kojima se droga uzimala
• glazba
• mirisi
• stres
• emocionalni konflikti
• određene situacije ili razdoblja dana.

Takav podražaj može izazvati snažnu žudnju za drogom, čak i nakon duljeg razdoblja bez uzimanja. Zato je relaps, odnosno ponovno uzimanje droge nakon razdoblja apstinencije, moguć tijekom oporavka. On ne znači nužno da liječenje nije uspjelo.

Oporavak često zahtijeva dugotrajnu stručnu i psihološku podršku.

Posljedice ovisnosti o drogama – utjecaj na mentalno zdravlje

Psihičke posljedice drogiranja mogu uključivati anksioznost, depresivne simptome, promjene raspoloženja, probleme sa spavanjem i psihotične simptome.

Neće svaka osoba razviti iste probleme.

Rizik ovisi o:

• vrsti psihoaktivne tvari
• količini i učestalosti uzimanja
• trajanju uporabe
• dobi osobe
• genetskoj osjetljivosti
• postojećim psihičkim poteškoćama
• kombiniranju više psihoaktivnih tvari.

Kod nekih osoba simptomi se mogu pojaviti brzo. Kod drugih se razvijaju postupno.

Mogu li droge uzrokovati anksioznost i napadaje panike?

Određene droge mogu izazvati ili pogoršati anksioznost i napadaje panike.

Osoba može osjećati:

• stalnu zabrinutost
• napetost
• nemir
• strah
• ubrzano lupanje srca
• drhtanje
• znojenje
• osjećaj nedostatka zraka.

Osobe koje su i prije uzimanja droge imale anksiozne tegobe mogu biti posebno osjetljive na njihovo pogoršanje.

Zašto se nakon prestanka uzimanja droge može pojaviti depresija?

Nakon prestanka djelovanja nekih psihoaktivnih tvari može doći do izraženih promjena raspoloženja.

Osoba može osjećati:

• bezvoljnost
• prazninu
• gubitak interesa za aktivnosti
• umor
• probleme s koncentracijom
• probleme sa spavanjem
• tugu ili razdražljivost.

Depresivni simptomi mogu biti izraženiji tijekom razdoblja sustezanja i oporavka. Njihovo trajanje ovisi o više čimbenika i nije jednako kod svih osoba.

Teži depresivni simptomi mogu uključivati i suicidalne misli. U takvoj je situaciji potrebno što prije potražiti stručnu pomoć.

Mogu li droge izazvati psihozu?

Određene psihoaktivne tvari mogu izazvati psihotične simptome.

Psihoza označava stanje u kojem je poremećeno razlikovanje stvarnosti od vlastitih doživljaja i uvjerenja.

Mogu se pojaviti:

• halucinacije
• paranoidne ideje
• jaka sumnjičavost
• osjećaj da nekoga netko prati ili želi ozlijediti
• dezorganizirano razmišljanje
• zbunjenost.

Rizik može biti veći kod velikih količina droge, dugotrajne uporabe i osoba koje imaju određenu genetsku ili psihičku osjetljivost. Kod nekih osoba simptomi se povuku nakon prestanka djelovanja tvari. Kod drugih mogu trajati dulje i zahtijevati psihijatrijsko liječenje.

Posljedice ovisnosti o drogama – utjecaj na ponašanje

Promjene u mozgu mogu se odraziti i na svakodnevno ponašanje.

Kod osoba s ovisnošću mogu se pojaviti:

• impulzivnost
• razdražljivost
• promjene raspoloženja
• problemi sa samokontrolom
• povlačenje iz društva
• gubitak interesa za ranije važne aktivnosti
• zanemarivanje obitelji i prijatelja.

Ovisnost može utjecati na moždane sustave koji sudjeluju u kontroli ponašanja, motivaciji i donošenju odluka.

Posljedice ovisnosti o drogama na tijelo

Posljedice ovisnosti ne odnose se samo na mozak. Dugotrajna uporaba određenih psihoaktivnih tvari može utjecati na različite organske sustave. Rizik ovisi o vrsti tvari, načinu uzimanja, dozi, trajanju uporabe i općem zdravstvenom stanju.

Mogu se pojaviti:

• bolesti srca i krvnih žila
• oštećenja jetre
• bolesti dišnog sustava
• infekcije
• hormonalne promjene
• kognitivne poteškoće
• neurološke komplikacije.

Kako ovisnost o drogama utječe na obitelj i društveni život?

Ovisnost o drogama može značajno promijeniti svakodnevni život osobe i njezine odnose s drugima.

Kako ovisnost napreduje, osoba može zanemarivati obveze i sve više vremena posvećivati nabavi i uzimanju droge.

Posljedice mogu uključivati:

• narušene obiteljske odnose
• probleme u partnerskim odnosima
• smanjenje empatije
• prekid prijateljstava
• slabiji uspjeh u školi ili na poslu
• financijske poteškoće
• socijalnu izolaciju
• zanemarivanje osnovnih životnih potreba.

U težim slučajevima mogu biti zanemareni prehrana, higijena, zdravstvena skrb ili stanovanje.

Mogu li nastati tikovi od droge i drugi poremećaji pokreta?

Određene droge mogu izazvati nevoljne pokrete i druge poremećaje pokreta.

Uzrok može biti promjena aktivnosti neurotransmitera koji sudjeluju u kontroli pokreta. Posebno je važan dopamin, ali u regulaciji pokreta sudjeluju i drugi neurotransmiterski sustavi.

Simptomi ne moraju uvijek izgledati kao klasični tikovi.

Mogu se pojaviti:

• tremor – ritmično podrhtavanje
• akatizija – neugodan unutarnji nemir i potreba za kretanjem
• distonija – nevoljne i često bolne kontrakcije mišića
• diskinezije – nevoljni pokreti različitih dijelova tijela.

Slične probleme mogu izazvati i neki lijekovi koji djeluju na dopaminski sustav.

Koje droge mogu izazvati poremećaje pokreta?

Rizik ovisi o tvari, dozi i individualnoj osjetljivosti.

Poremećaji pokreta mogu se povezivati s uporabom različitih psihoaktivnih tvari, uključujući:

• kokain
• amfetamine
• MDMA
• neke druge stimulativne tvari.

Kada se pojavljuju tikovi od droge i drugi poremećaji pokreta?

Vrijeme pojave simptoma ovisi o uzroku.

Poremećaji mogu nastati:

• akutno – tijekom nekoliko sati ili dana nakon izlaganja tvari
• subakutno – nakon duljeg razdoblja uporabe
• tardivno – nakon mjeseci ili godina izloženosti određenim tvarima ili lijekovima.

Neki simptomi mogu se povući nakon prestanka izlaganja, drugi mogu trajati dulje i zahtijevati liječenje.

Neuroleptički maligni sindrom – kada je potrebna hitna pomoć?

Neuroleptički maligni sindrom rijetko je, ali ozbiljno i potencijalno životno ugrožavajuće stanje. Najčešće se povezuje s lijekovima koji snažno blokiraju dopaminske receptore, ali može nastati i u drugim okolnostima.

Simptomi mogu uključivati:

• visoku tjelesnu temperaturu
• izraženu ukočenost mišića
• promjene svijesti
• ubrzan puls
• poremećaje krvnog tlaka
• jako znojenje.

To je hitno medicinsko stanje koje zahtijeva bolničko liječenje.

Kako se liječe tikovi od droge?

Liječenje ovisi o uzroku, vrsti simptoma i njihovu intenzitetu.

Može uključivati:

• prekid ili promjenu odgovorne terapije pod liječničkim nadzorom
• liječenje ovisnosti
• lijekove za kontrolu određenih simptoma
• neurološki pregled
• psihijatrijsku procjenu
• psihološku podršku.

Važno je pronaći pravi uzrok simptoma jer nevoljni pokreti nisu uvijek posljedica droge.

Mogu li se promjene u mozgu nakon droge oporaviti?

Mozak ima sposobnost prilagodbe i oporavka, ali brzina i opseg oporavka razlikuju se od osobe do osobe.

Zato je važno ne čekati da problemi nestanu sami od sebe. Stručna pomoć može smanjiti rizik komplikacija i pomoći osobi da dugoročno prekine začarani krug ovisnosti.

Zaključak: Kako droge mijenjaju mozak i ponašanje?

Djelovanje droga na mozak može promijeniti sustav nagrađivanja, kontrolu impulsa, raspoloženje, pamćenje i donošenje odluka.

Pravodobna stručna pomoć, liječenje ovisnosti, psihoterapija i podrška okoline mogu biti važan dio oporavka. Ako se nakon uzimanja droge pojave psihoza, gubitak svijesti, izrazita ukočenost, visoka temperatura, konvulzije ili drugi nagli i ozbiljni simptomi, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.

Pročitajte i ove članke:

• Ovisnost o drogama: Poremećaji koji proizlaze vodeća su psihijatrijska dijagnoza u Hrvatskoj! Evo koji su simptomi, posljedice i kako se liječi ovisnost o drogama
• Zašto neki ljudi postanu ovisni, a drugi ne?
• Brazilski znanstvenici napravili učinkovito cjepivo protiv ovisnosti o kokainu, čeka se njegovo odobrenje.

• djelovanje droga na mozak
• posljedice ovisnosti o drogama
• psihičke posljedice drogiranja
• tikovi od droge

Učitaj više izvora