Distoni sindrom ili distonija predstavlja stanje koje uzrokuje trzaje, grčenje ili pomicanje mišića. Zapravo su to dugotrajne nevoljne mišićne kontrakcije koje uzrokuju mijenjanje držanja tijela (posture).

Neurološki je poremećaj kretanja. Neispravni signali iz mozga uzrokuju učestale grčeve i kontrakcije mišića.

To navodi tijelo na uvijanje, ponavljanje pokreta ili abnormalno držanje. Pogađa 1% svjetske populacije.

Uzroci distonog sindroma

Većina slučajeva distonog sindroma nema određeni uzrok. Uglavnom je distonija povezana s ganglijem (područje mozga koje je odgovorno za pokretanje kontrakcija mišića). Distoni sindrom uzrokuje oštećenje bazalnog ganglija.

Distoni sindrom onemogućava živčanom sustavu komunikaciju između mozga i mišića. “Upute” bazalnih ganglija za komunikaciju između mišića postaju nepravilne što rezultira učestalom kontrakcijom mišića.

Distonija može biti primarna ili sekundarna – zbog degenerativne ili metaboličke bolesti središnjeg živčanog sustava (npr. Wilsonova bolest, lipidoze – bolest razgradnje masti, cerebralna paraliza, moždani udar) ili je posljedica uzimanja nekih lijekova (najčešće tioksanteni, butirofenoni i antiemetici).

Oštećenje još može biti rezultat:

• traume mozga,
• srčanog udara,
• tumora,
• nedostatka kisika,
• infekcije,
• otrovanja ugljikovim monoksidom ili olovom.

Distoni sindrom – simptomi

Simptomi distonog sindroma su:

• ukočeni položaj tijela,
• “povlačenje” noge – inverzija stopala pri hodu,
• grčenje mišića stopala,
• nenamjerno “povlačenje” vrata,
• nekontrolirano treptanje,
• stres – umor i bol,
• teškoće u izgovaranju.

Distoni sindrom utječe na sljedeća tjelesna područja:

• Vrat (cervikalna distonija) – kontrakcije mišića utječu na trzanje glave prema jednoj strani ili “povlačenje” prema naprijed ili natrag, a često uzrokuje bol.
• Kapci – distonija uzrokuje učestalo treptanje i grčeve mišića očnih kapaka. Grčevi nisu bolni, ali se mogu pogoršati na jarkom svjetlu, pod utjecajem stresa ili tijekom interakcije s ljudima. Oči se mogu doimati suhima.
• Čeljust ili jezik (oromandibularna distonija) – možete osjetiti poteškoće s izgovorom, slinjenje ili poteškoće sa žvakanjem ili gutanjem hrane.
• Glasnice i vokalni trakt – distoni sindrom manifestira se kao šaputavi glas.
• Ruka i podlaktica – neki tipovi distonije događaju se tijekom kontinuiranih aktivnosti kao što je pisanje.

Ako se simptomi distonog sindroma dogode za vrijeme djetinjstva, prvo se pojavljuju u ruci ili stopalu, a kasnije napreduju tako da se simptomi grčenja mišića osjete u cijelom tijelu.

Nakon djetinjstva, napredak bolesti opada. Kada se distoni sindrom pojavi u ranom razdoblju života, uglavnom započinje u gornjem dijelu tijela.  

Vrste distonija

Početak distonog sindroma označava grčeve lica ili čeljusti. 

Distonija lica označava poteškoće sa žvakanjem i gutanjem hrane te popratne simptome otežanog izgovaranja.

Spastička distonija (distonija grkljana) ima simptome otežanog govora uz nedostatak daha, šaputav govor, a ponekad čak i onemogućava pričanje.

Lagani trzaji glave, ukočenost vrata ili nelagodnost u vratu simptomi su rane faze cervikalne (vratne) distonije.

Grčevi ili umor u rukama tijekom pisanja ili drugih aktivnosti poput hodanja označavaju simptome distonije udova.

Distonija mišića – disanje

Distoni sindrom ne utječe na srčani mišić, ali može utjecati na disanje.

Vratna distonija može uzrokovati poteškoće s disanjem jer utječe na gornji prolaz zraka.

Također, disanje uključuje mišiće između rebara i dijafragme. Distonija tih mišića uzrokuje ukočenost mišića i onemogućuje disanje. 

Distonija kod beba

Distoni sindrom kod beba uzrokovan je genetski ili zbog ozljede kod rođenja koja je uzrokovana hipoksijom (smanjeni protok kisika do mozga uzrokuje niske razine kisika i utječe na oštećenje mozga) ili postporođajnim krvarenjem mozga.

Distonija koja je uzrokovana ozljedama tijekom rođenja naziva se stečenom distonijom. 

Kako je distonija novorođenčadi neurološka bolest, ona se dijagnosticira neurološkim testiranjem. Ponekad se identificira putem CT-a glave ili magnetske rezonancije (MRI), a ponekad se dijagnosticira i putem elektroencefalografije (EEG).

Distonija će na svako dijete utjecati drugačije. Pristup u liječenju distonije ovisit će o kojoj se vrsti distonije radi.

Neke terapije će olakšati simptome, kao što je fizioterapija ili radna terapija koja će fizički pomoći u liječenju distonog sindroma, kao i uz poticanje određenih centara u mozgu za izvođenje određenih pokreta koji su spriječeni izvoditi se pravilno zbog spazma mišića.

Vježbe za distoniju kod beba

Tonus mišića označava mišićnu napetost koja održava tijelo te se mora ostvariti ravnoteža tonusa, odnosno tonus mora biti visok kako bi tijelo bilo stabilno ili nizak kako bi omogućio kretanje.

Distoni sindrom kod beba podrazumijeva:

• pojačani tonus kod mišića bebe (hipertonus),
• smanjeni mišićni tonus bebe (hipotonus) ili
• izmjenjujući tonus (ponekad hipertonus, ponekad hipotonus).

Simptome distonije kod djeteta možete prepoznati ako dijete kasni u svom razvoju više od tri mjeseca u odnosu na svoju dob, ako je jako ukočeno, ako je “mekano” ili mirno ili ako često ima zatvorene šake.

Zabrinjavajuće je ako je dijete starije od dva mjeseca i često drži palac u šaci, ne oslanja se na puna stopala kada ga se stavi na čvrstu podlogu, ako često križa noge, ako postoji razlika između držanja lijeve i desne strane te ako dijete zabacuje glavu prema natrag, pri čemu tijelo čini luk.

Kako biste olakšali distoniju kod beba, potrebno je znati ispravno postupiti s djetetom (engl. baby handling) što podrazumijeva jednostavne aktivnosti tijekom svakodnevnog života. To su primjerice uzimanje na ruke, nošenje, stavljanje u krevetić ili nosiljku, hranjenje, odijevanje, igranje i sl. 

Radni terapeut će objasniti roditeljima kako mogu u svakodnevnim situacijama utjecati na kvalitetu središnjeg mišićnog tonusa trupa djeteta te olakšati razvoj kvalitetnog držanja i kretanja.

Više o distonom sindromu možete pogledati u sljedećem videu:

Liječenje distonog sindroma

Iako ne postoji lijek za distoni sindrom, postoji nekoliko načina ublažavanja simptoma. 

Česti način liječenja distonije kod odraslih osoba su česte Botulinum toksin injekcije (BOTOX terapija). Botulinum toksin sprječava prijenos živčanog podražaja, uzrokuje paralizu pojedinih mišića te time dovodi do popuštanja grča. Botulinski toksin slabi mišićnu kontrakciju, a ne mijenja abnormalan živčani impuls.

Ako nakon Botulinum toksin injekcija osoba i dalje boluje od distonije, duboke moždane stimulacije (DBS) mogu pomoći u sprječavanju bolesti.

Propisuju se i visoke doze antikolinergika koji se koriste u liječenju tremora (drhtavice). 

Fizioterapija i radna terapija mogu pomoći ispraviti distone položaje i pokrete u vratu i rukama. Logoped može pomoći u liječenju distonije ako ona utječe na govor.

Postoji nekoliko vrsta lijekova koji ublažavaju bol kod distonog sindroma, a to su paracetamol, aspirin i ibuprofen. Vaš liječnik će prepisati lijek na temelju tipa distonije od kojeg bolujete.

Liječenje započinje s malim dozama koje se kasnije povećavaju dok bol ne prestane, ali nemoguće je u potpunosti ukloniti bol samo s lijekovima protiv bolova.

Alternativni načini liječenja distonog sindroma

Ponekad alternativni načini liječenja mogu ublažiti bol uzrokovanu distonim sindromom, a neki od njih su:

• Akupunktura – akupunktura je dio tradicionalne kineske medicine. Sistem je liječenja kojim se čiste igle ubadaju u dijelove tijela. Neki pacijenti osjete blagu bol tijekom ubadanja, dok neki ne osjećaju ništa. Koristi se za ublažavanje boli i kako bi se spriječio stres, anksioznost i depresija.
• Refleksologija – uključuje stavljanje pritiska na stopala ili ruke gdje se nalaze refleksne zone. Koristi se za sprječavanje boli i probleme uzrokovane stresom.
• Kraniosakralna terapija – označava terapiju nježnim pritiscima ruke kako bi se pacijent oslobodio napetosti i neusklađenosti u tijelu, a koristi se za bolove u mišićima kao i za sprječavanje stresa te anksioznosti.

Saznajte više o alternativnim načinima liječenja u sljedećim člancima:

• Meditacija – usporedba tehnika i koju tehniku odabrati?
• Meditacija – prednosti za zdravlje i kako početi meditirati
• Akupunktura i glavobolja
• Homeopatija i prirodni lijekovi u liječenju anksioznih poremećaja 
• Refleksologija – što je to?
• Hipnoza – kako funkcionira i zašto se koristi?

• distoni sindrom
• distonija