Astma je jedna od najčešćih kroničnih bolesti dišnog sustava koja pogađa milijune ljudi diljem svijeta. Iako se često povezuje s alergijama, postoje različiti oblici bolesti koji mogu nastati pod utjecajem fizičkih, emocionalnih ili okolišnih čimbenika.

Ako se pitate što je astma, koje vrste astme postoje i kako izgleda liječenje astme, u nastavku donosimo sve važne informacije.

Što je astma?

Astma je kronična upalna bolest dišnih putova koja uzrokuje njihovo sužavanje, oticanje i pojačano stvaranje sluzi. Posljedica toga su otežano disanje, kašalj, osjećaj stezanja u prsima i zviždanje pri disanju.

Napadaji astme mogu biti potaknuti različitim okidačima poput alergena, hladnog zraka, stresa, intenzivne tjelesne aktivnosti ili izloženosti dimu i kemikalijama.

Koje vrste astme postoje?

Mnogi se pitaju koje vrste astme postoje jer simptomi i uzroci mogu značajno varirati od osobe do osobe. Vrste astme razlikuju se prema okidačima, uzrocima i načinu pojavljivanja simptoma.

1. Alergijska astma

Alergijska astma najčešći je oblik bolesti. Simptome izazivaju alergeni iz okoliša poput:

• peludi
• grinja
• životinjske dlake
• plijesni.

Osobe koje imaju alergijski rinitis ili atopijski dermatitis imaju povećan rizik od razvoja ovog oblika astme.

2. Astma izazvana tjelesnom aktivnošću

Kod ovog oblika simptomi se javljaju tijekom ili nakon intenzivnog vježbanja. Hladan i suh zrak često dodatno pogoršava stanje.

3. Kašaljna astma

Kod kašaljne astme dominantan, a ponekad i jedini simptom jest kronični suhi kašalj. Zbog izostanka tipičnog zviždanja pri disanju dijagnoza može biti otežana.

4. Profesionalna astma

Profesionalna ili radno uvjetovana astma nastaje zbog izloženosti tvarima na radnom mjestu, primjerice:

• brašnu
• piljevini
• ljepilima
• lateksu
• građevinskim materijalima.

5. Astma i KOPB preklapanje

Kod nekih osoba istodobno se javljaju astma i kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), što zahtijeva poseban pristup liječenju.

6. Emocionalna astma i živčana astma

Pojmovi emocionalna astma i živčana astma nisu službene medicinske dijagnoze, ali se često koriste za opisivanje simptoma koji se pogoršavaju pod utjecajem stresa, anksioznosti ili jakih emocija.

Emocionalni stres može izazvati ili pojačati:

• otežano disanje
• kašalj
• osjećaj stezanja u prsima
• napadaje astme.

Zbog toga stručnjaci naglašavaju važnost upravljanja stresom kao dijela terapije.

7. Pušačka astma – simptomi

Iako se izraz pušačka astma često koristi u svakodnevnom govoru, pušenje zapravo može pogoršati postojeću astmu i povećati rizik od razvoja kroničnih plućnih bolesti.

8. Nealergijska astma

Za razliku od alergijske astme, ovaj oblik nije povezan s alergenima. Simptome mogu izazvati:

• hladan zrak
• stres
• dim cigareta
• zagađeni zrak
• respiratorne infekcije
• jaki mirisi i kemikalije.

Nealergijska astma češće se razvija u odrasloj dobi, a kod nekih osoba može biti teža za kontrolu.

9. Noćna astma

Noćna astma označava pogoršanje simptoma tijekom noći. Osobe se mogu buditi zbog:

• kašlja
• otežanog disanja
• zviždanja u prsima
• osjećaja stezanja u prsima.

Česti uzroci uključuju alergene u spavaćoj sobi, promjene u radu dišnih putova tijekom noći te loše kontroliranu astmu. Noćna astma može značajno narušiti kvalitetu sna i svakodnevno funkcioniranje.

10. Virusom izazvana astma

Kod nekih osoba simptome astme mogu potaknuti virusne infekcije dišnog sustava, poput prehlade ili gripe. Ovaj oblik češći je kod djece, ali se može javiti i kod odraslih.

Najčešći simptomi uključuju:

• pojačan kašalj
• otežano disanje
• zviždanje pri disanju
• osjećaj nedostatka zraka tijekom respiratorne infekcije.

11. Astma povezana s pretilošću

Pretilost može povećati rizik od razvoja astme te otežati kontrolu simptoma.

Osobe s ovim oblikom bolesti često imaju:

• češće napadaje astme
• izraženiju kratkoću daha
• slabiji odgovor na pojedine terapije.

Smanjenje tjelesne mase kod mnogih pacijenata može pridonijeti boljoj kontroli bolesti.

12. Astma izazvana lijekovima

Kod osjetljivih osoba određeni lijekovi mogu izazvati ili pogoršati simptome astme. Najpoznatiji primjer je aspirin te pojedini nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID).

Simptomi se mogu javiti ubrzo nakon uzimanja lijeka te uključuju:

• otežano disanje
• kašalj
• zviždanje pri disanju
• stezanje u prsima.

Najčešći simptomi uključuju:

• kronični kašalj
• pojačano stvaranje sluzi
• otežano disanje
• učestale respiratorne infekcije
• pogoršanje postojećih simptoma astme.

Sve vrste astme imaju zajedničke simptome

Iako postoje različite vrste astme, mnogi simptomi su slični:

• kratkoća daha
• zviždanje pri disanju
• stezanje ili bol u prsima
• kašalj, osobito noću ili rano ujutro.

Kod nekih osoba simptomi su prisutni gotovo svakodnevno, dok se kod drugih javljaju povremeno tijekom napadaja.

Što uzrokuje astmu?

Točan uzrok bolesti još uvijek nije u potpunosti poznat, no rizik je veći kod osoba koje:

• imaju alergije ili ekcem
• imaju obiteljsku povijest astme
• su u djetinjstvu često imale respiratorne infekcije
• su bile izložene duhanskom dimu ili štetnim tvarima.

Najčešći okidači astme

Bez obzira na to o kojoj se vrsti radi, neke vrste astme često dijele slične okidače:

• pelud i drugi alergeni
• hladan zrak
• tjelesna aktivnost
• respiratorne infekcije
• dim cigareta
• stres i emocionalna opterećenja
• jaki mirisi i kemikalije
• zagađeni zrak.

Kako se postavlja dijagnoza?

Ako sumnjate na bolest, liječnik može preporučiti test astme i dodatne pretrage kako bi procijenio funkciju pluća.

Najčešće dijagnostičke metode uključuju:

• spirometriju – najvažniji i najčešće korišten test astme kojim se mjeri protok zraka kroz pluća
• alergološko testiranje – krvne pretrage ili kožni testovi mogu pokazati postoji li povezanost između alergija i simptoma
• mjerenje vršnog protoka zraka – pomoću posebnog uređaja procjenjuje se koliko su dišni putovi suženi
• RTG ili CT pluća – koriste se za isključivanje drugih mogućih uzroka simptoma.

Liječenje astme

Pravilno liječenje astme omogućuje većini oboljelih normalan i aktivan život.

Inhalacijska terapija

Najčešće se koriste:

• inhalacijski kortikosteroidi za smanjenje upale
• bronhodilatatori za širenje dišnih putova.

Hitni inhalatori

Koriste se tijekom akutnog napada astme kako bi brzo olakšali disanje.

Antialergijska terapija

Kod osoba koje imaju alergijsku astmu liječnik može preporučiti antihistaminike ili druge lijekove za kontrolu alergijskih reakcija.

Biološka terapija

Kod težih oblika bolesti primjenjuju se suvremeni biološki lijekovi koji ciljano djeluju na mehanizme upale.

Promjene životnih navika

Važan dio terapije uključuje:

• izbjegavanje poznatih okidača
• prestanak pušenja
• kontrolu stresa
• redovitu tjelesnu aktivnost prilagođenu zdravstvenom stanju.

Kada potražiti hitnu pomoć?

Odmah se javite liječniku ili hitnoj službi ako se pojave:

• izrazito otežano disanje
• nemogućnost govora zbog nedostatka zraka
• jaka bol ili pritisak u prsima
• plavičaste usne ili nokti
• ubrzano disanje koje se ne smiruje nakon primjene inhalatora.

Pročitajte i ove članke:

• Astma: Koji su simptomi te kako se dijagnosticira i liječi?
• Prvi simptomi astme: Neki ni ne znaju da je imaju, a za neke je smrtonosna! Liječnik otkriva koji su rani znakovi ove česte bolesti
• Oprez! 5 opasnih bolesti koje se skrivaju iza kašlja.

• alergijska astma
• emocionalna astma
• koje vrste astme postoje
• liječenje astme
• pušačka astma – simptomi
• što je astma
• sve vrste astme
• test astme
• Vrste astme
• živčana astma

Učitaj više izvora