Alzheimer nije isti kod žena i muškaraca – ove ključne razlike mijenjaju sve

Iako pogađa i muškarce i žene, istraživanja pokazuju da se Alzheimerova bolest kod žena javlja češće i može se razvijati na drugačiji način

Alzheimerova bolest jedan je od najvećih zdravstvenih izazova današnjice, a rizik od njezina razvoja raste s godinama. Iako pogađa i muškarce i žene, istraživanja pokazuju da se kod žena javlja češće i može se razvijati na drugačiji način.

Kako se Alzheimerova bolest razlikuje kod žena i muškaraca?

U SAD-u više od šest milijuna osoba starijih od 65 godina živi s Alzheimerovom bolešću, a čak dvije trećine čine žene.

To znači da će otprilike svaka šesta žena u toj dobnoj skupini razviti ovu bolest.

Zanimljivo je da kod drugih oblika demencije, koji nisu povezani s Alzheimerovom bolešću, ne postoji razlika između spolova – muškarci i žene obolijevaju podjednako često. Upravo to upućuje na posebnu povezanost između Alzheimerove bolesti i ženskog spola.

Zašto žene češće obolijevaju?

Ovo su najčešći razlozi.

Dulji životni vijek

Jedan od glavnih razloga jest činjenica da žene u prosjeku žive dulje od muškaraca – oko 81 godinu, dok muškarci žive oko 76 godina. Budući da je dob najvažniji čimbenik rizika za Alzheimerovu bolest, dulji život povećava i vjerojatnost razvoja bolesti.

Ipak, ni to nije jedino objašnjenje. Čak i kada se uspoređuju muškarci i žene iste dobi, žene i dalje češće obolijevaju.

Budući da je dob najvažniji čimbenik rizika za Alzheimerovu bolest, dulji život povećava i vjerojatnost razvoja bolesti
FOTO: Shutterstock

Autoimune bolesti i imunološki sustav

Žene imaju snažniji imunološki sustav, ali su zbog toga i sklonije autoimunim bolestima – čak dvostruko češće nego muškarci.

Protein amiloid, koji se povezuje s Alzheimerovom bolešću, mogao bi imati ulogu u obrani mozga od infekcija. Ako je to točno, snažniji imunološki odgovor kod žena može dovesti do većeg nakupljanja amiloida, što povećava rizik od bolesti.

Hormoni i menopauza

Estrogen, ženski spolni hormon, ima zaštitnu ulogu za živčani sustav i može pomoći u razgradnji amiloida.

Nakon menopauze razina estrogena značajno opada, što može povećati rizik od Alzheimerove bolesti. Hormonska nadomjesna terapija pokazala je određene koristi ako se započne rano nakon menopauze, no rezultati istraživanja nisu jednoznačni.

Važno je znati i da hormonska nadomjesna terapija može povećati rizik od moždanog udara, što dodatno utječe na razvoj demencije.

Trudnoća i komplikacije

Određene komplikacije u trudnoći, poput preeklampsije (povišenog krvnog tlaka), povezuju se s većim rizikom od razvoja demencije kasnije u životu. Ipak, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se ova povezanost bolje razumjela.

Razlike u strukturi mozga

Mozak muškaraca i žena razlikuje se u nekim aspektima:

  • muškarci imaju veći volumen mozga i više bijele tvari
  • žene imaju više sive tvari
  • postoje razlike u povezivosti i protoku krvi u pojedinim dijelovima mozga.

Veći volumen mozga kod muškaraca može pružiti određenu otpornost na promjene povezane s Alzheimerovom bolešću.

S druge strane, žene češće imaju smanjenje (atrofiju) hipokampusa – dijela mozga ključnog za pamćenje.

Upalni procesi u tijelu

Upala u organizmu također može utjecati na razvoj Alzheimerove bolesti. Ženski mozak može drugačije reagirati na upalne procese, što potencijalno povećava rizik.

Određeni geni povezani su s većim rizikom od Alzheimerove bolesti
FOTO: Shutterstock

Genetski čimbenici

Određeni geni povezani su s većim rizikom od Alzheimerove bolesti. Jedan od njih je varijanta APOE gena.

Kod žena ovaj gen ima jači utjecaj – ako ga imate, veća je vjerojatnost da ćete razviti bolest u usporedbi s muškarcima s istim genom.

Krhkost organizma

S godinama žene češće razvijaju stanje povećane tjelesne slabosti. Iako žive dulje, ova krhkost može povećati rizik od Alzheimerove bolesti.

Usto, simptomi poput gubitka tjelesne mase i iscrpljenosti dodatno doprinose riziku.

Društveni čimbenici

Obrazovanje, karijera, razina prihoda i tjelesna aktivnost mogu imati zaštitni učinak na mozak. Starije generacije žena često nisu imale jednake prilike u tim područjima kao muškarci, što može značiti manju tzv. kognitivnu rezervu.

Upravo ta “rezerva” pomaže mozgu da se lakše nosi s promjenama povezanim sa starenjem.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:

Saznajte više o alzheimerovoj bolesti u sljedećim tekstovima:

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu