Iako se već godinama naglašava važnost prehrane bogate biljnim namirnicama za očuvanje zdravlja mozga, novo istraživanje iz Švedske sugerira da priča možda nije tako jednostavna.

Čini se da genetski čimbenici mogu igrati ključnu ulogu u tome kako određene namirnice, poput mesa, utječu na rizik od Alzheimerove bolesti.

Više mesa – manji rizik od demencije kod određenih osoba?

Novo opservacijsko istraživanje pokazalo je da osobe s genetskom predispozicijom za Alzheimerovu bolest mogu imati manji rizik od razvoja demencije ako konzumiraju veće količine mesa.

Prema riječima autora studije dr. Jakoba Norgrena, osobe koje su jele više mesa imale su sporiji kognitivni pad i niži rizik od demencije – no taj učinak zabilježen je samo kod onih koji nose određene varijante gena APOE (3/4 ili 4/4).

Istraživači ističu da je istraživanja o utjecaju prehrane na mozak još uvijek premalo te da univerzalne preporuke možda ne odgovaraju svima jednako.

Kako je provedeno istraživanje?

Studiju su proveli znanstvenici s Karolinska instituta, analizirajući podatke više od 2.100 osoba starijih od 60 godina iz Stockholma. Sudionici su praćeni i do 15 godina, uz redovite zdravstvene procjene.

Tijekom istraživanja bilježili su:

• količinu konzumiranog mesa
• udio prerađenog mesa
• odnos crvenog mesa i peradi.

Istovremeno su pratili pojavu demencije i promjene u kognitivnim sposobnostima, kao i genetske varijante sudionika.

Što je APOE gen i zašto je važan?

APOE gen sudjeluje u regulaciji masnoća u tijelu, a dolazi u nekoliko varijanti. Najrizičnija varijanta za razvoj Alzheimerove bolesti je APOE4.

Osobe nasljeđuju dvije kopije gena (po jednu od svakog roditelja), što znači da postoje različite kombinacije, a neke od njih nose veći rizik za razvoj bolesti.

Ključni rezultati istraživanja

Rezultati su pokazali zanimljiv obrazac:

• osobe s rizičnim APOE varijantama koje su jele najmanje mesa imale su više nego dvostruko veći rizik od demencije
• kod onih koji su jeli najviše mesa nije zabilježen povećan rizik
• najviši unos mesa iznosio je oko 870 g tjedno.

Također, važna je bila i vrsta mesa:

• manji udio prerađenog mesa povezan je s manjim rizikom od demencije
• veći unos neprerađenog mesa povezan je i s manjom smrtnošću kod rizičnih skupina.

Zašto bi meso moglo imati takav učinak?

Znanstvenici zasad nemaju konačan odgovor. Pretpostavlja se da nije riječ samo o proteinima, već i o načinu na koji tijelo koristi nutrijente iz hrane.

Primijećene su razlike u razinama vitamina B12 među genetskim skupinama, što upućuje na to da način na koji su nutrijenti “upakirani” u hrani može igrati važnu ulogu.

Važno upozorenje – ovo nije konačan dokaz

Iako su rezultati zanimljivi, riječ je o opservacijskom istraživanju. To znači da ne može dokazati da je upravo konzumacija mesa uzrok smanjenog rizika od demencije.

Na rezultate mogu utjecati i drugi faktori, poput socioekonomskog statusa ili životnog stila. Zbog toga su potrebna dodatna istraživanja kako bi se ova povezanost bolje razumjela.

Trebamo li mijenjati prehrambene preporuke?

Iako prehrana bogata biljkama i dalje ima brojne prednosti, ovo istraživanje sugerira da ne postoji univerzalni pristup koji odgovara svima.

Stručnjaci naglašavaju važnost personalizirane prehrane:

• genetski faktori mogu utjecati na potrebe organizma
• kvaliteta hrane i unos nutrijenata važniji su od strogih ograničenja
• neprerađene namirnice trebaju biti temelj prehrane.

Drugim riječima, umjesto potpunog izbacivanja mesa, možda je važnije fokusirati se na kvalitetu i ravnotežu prehrane – uzimajući u obzir vlastite potrebe i zdravstveno stanje.

Pročitajte i ove članke:

• Pretjerana konzumacija šećera povezana je s pojavom ove neurodegenerativne bolesti, a sve se češće javlja u ranijoj životnoj dobi!
• Jedno jaje tjedno povezano je s manjim rizikom od ove teške bolesti!
• “Izgubila sam podršku za koju sam mislila da je imam!”: Evo kako izgleda život s osobom koja boluje od Alzheimerove bolesti.

• alzheimerova bolest
• istraživanje
• meso i alzheimerova bolest

Učitaj više izvora