Iako mnogi mentalni poremećaji utječu prvenstveno na raspoloženje i svakodnevno funkcioniranje, nova istraživanja upozoravaju da oni mogu imati i dugoročne posljedice za mozak.

Nedavna studija pokazuje da osobe koje imaju više od jednog psihičkog poremećaja mogu biti izložene višem riziku od razvoja demencije, neurološkog stanja koje danas pogađa milijune ljudi širom svijeta.

Više poremećaja znači veći rizik

Prethodna istraživanja povezala su mentalne poremećaje poput depresije, anksioznosti, posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) i bipolarnog poremećaja s povećanim rizikom od demencije.

Znanstvenici smatraju da kronična upala, promjene u strukturi mozga i povećanje proteina amiloid-beta mogu objasniti ovu povezanost, jer se upravo taj protein smatra ključnim obilježjem Alzheimerove bolesti.

Nova studija objavljena u časopisu BMJ Mental Health pokazuje da osobe s više mentalnih poremećaja imaju znatno veći rizik od demencije nego one s jednim poremećajem.

Dva poremećaja – dvostruki rizik

Istraživači su analizirali podatke više od 3.600 odraslih osoba starijih od 45 godina iz psihijatrijske klinike bolnice Bicêtre u Francuskoj.

Svi sudionici imali su barem jedan psihički poremećaj, poput depresije, anksioznosti, psihoze, poremećaja uzrokovanih supstancama, poremećaja osobnosti ili bipolarnog poremećaja.

Rezultati su pokazali sljedeće:

• osobe s dva poremećaja dvostruko su češće dijagnosticirane s demencijom nego one s jednim
• oni s tri poremećaja imali su četverostruko veći rizik
• sudionici s četiri ili više poremećaja imali su 11 puta veći rizik od demencije.

Posebno su kombinacije poremećaja raspoloženja i anksioznosti povezane s povećanjem rizika za demenciju do 90 %.

Što to znači za vas?

Iako ovo istraživanje ne dokazuje izravnu uzročnost, stručnjaci naglašavaju važnost ranog praćenja i prevencije. Michael S. Okun, stručnjak za neurološke bolesti, za Medical News Today komentira:

Što više psihičkih poremećaja osoba ima, veći je rizik od demencije, a kombinacija poremećaja raspoloženja i anksioznosti nosi najveću opasnost. Ovo nas usmjerava na pravovremeno testiranje i preventivne strategije za najugroženije.

Gary Small, profesor psihijatrije, dodaje:

Depresija i drugi mentalni poremećaji mogu biti rani znakovi neuroloških promjena u mozgu koje vode demenciji. Naše istraživanje pokazuje da abnormalni proteini povezani s Alzheimerovom bolešću mogu doprinijeti i depresiji u kasnijoj dobi.

Prevencija i daljnja istraživanja

Demencija je najčešći mentalni poremećaj u starijoj dobi, a rizik za razvoj Alzheimerove bolesti ili drugih oblika demencije iznosi oko 10 % kod osoba starijih od 65 godina, a do 40 % kod osoba starijih od 85 godina.

Znanstvenici ističu 14 faktora rizika koji se mogu mijenjati i čije poznavanje može pomoći u smanjenju šanse za demenciju.

Daljnja istraživanja trebala bi potvrditi može li učinkovito liječenje depresije, anksioznosti i drugih psihičkih poremećaja smanjiti budući rizik od demencije i pomoći u ranom prepoznavanju opasnih kombinacija poremećaja.

Pročitajte i ove članke:

• Najčešći psihički poremećaji: Pojavnost raste, počinju u mlađoj odrasloj dobi i smanjuju kvalitetu života! Evo zbog kojih je mentalnih poremećaja najviše hospitalizacija
• Alzheimerova demencija: Liječnik otkriva uzroke i simptome bolesti koja je uvijek fatalna
• Vrste demencije: Bruce Willis ima frontotemporalnu demenciju! Evo o čemu je riječ i koji su još manje poznati tipovi demencije.

 

• demencija
• istraživanje
• mentalni poremećaji

Učitaj više izvora