Osjećaj “magle u glavi” s godinama može biti zastrašujuć jer mnogi odmah pomisle na demenciju. No, stručnjaci upozoravaju da kognitivne poteškoće u starijoj dobi nisu uvijek znak Alzheimerove bolesti – ponekad je uzrok depresija, često praćena tjeskobom.

Prepoznavanje simptoma i razgovor s liječnikom ključni su koraci u dobivanju prave dijagnoze.

Depresija i kognitivni problemi – sličnosti koje zbunjuju

Kod osoba starijih od 65 godina uobičajen je pad mentalnih sposobnosti, ali simptomi depresije i kognitivnih poremećaja mogu izgledati vrlo slično.

Depresija u kasnijoj životnoj dobi često dolazi s osjećajem mentalne magle, usporenim razmišljanjem, poteškoćama u koncentraciji i planiranju. Razlika je u tome što depresija obično ne dovodi do stalnog i progresivnog pada, kakav se vidi kod degenerativnih bolesti mozga.

Kako prepoznati depresiju?

Simptomi depresije u starijoj dobi nisu uvijek očiti i mogu uključivati:

• osjećaj praznine ili nezainteresiranosti, a ne nužno tuge
• gubitak interesa za aktivnosti koje ste prije voljeli
• češće fizičke tegobe, poput bolova
• negativne misli o sebi ili svijetu, osjećaj krivnje, bespomoćnosti ili bezvrijednosti
• misli o smrti – ako se javi osjećaj da bi bilo bolje da vas nema, to je znak da trebate potražiti pomoć.

Kada otići liječniku?

Ako primijetite kognitivne poteškoće, prvi korak je posjet obiteljskom liječniku. On može procijeniti treba li vas uputiti neurologu ili psihijatru, provjeriti lijekove koje uzimate (neki mogu utjecati na pamćenje) i procijeniti postoji li depresija.

Važno je ponijeti popis lijekova i otvoreno razgovarati o raspoloženju, jer depresivni simptomi često ostanu skriveni iza pritužbi na pamćenje.

Liječenje i mogućnosti oporavka

Najčešći oblik liječenja depresije uključuje antidepresive i psihoterapiju. Poboljšanju kognitivnih funkcija može pomoći i:

• redovita tjelesna aktivnost (posebno aerobna vježba)
• smanjenje ili prestanak konzumacije alkohola
• terapije poput reminiscencijske terapije, koja potiče pozitivna sjećanja i emocionalnu otpornost.

U težim slučajevima mogu se razmatrati naprednije metode, poput elektrokonvulzivne terapije, ketamina ili transkranijalne magnetske stimulacije.

Zašto je važno reagirati na vrijeme?

Depresija ne samo da narušava kvalitetu života, već može dovesti i do pogrešne dijagnoze demencije. Pravodobno liječenje može ukloniti kognitivne poteškoće i značajno poboljšati svakodnevno funkcioniranje.

Ako sami teško pronalazite motivaciju, podrška obitelji ili bliske osobe može biti presudna za redovite odlaske liječniku i pridržavanje terapije. 

Pročitajte i ove članke:

• Staračka depresija – kad počinje starenje?
• Menopauza i depresija: Emocionalne promjene normalna su pojava, ali kod nekih žena nisu samo prolazne! Psihologinja otkriva detalje
• Simptomi depresije: Koji su i što učiniti ako ih imate?

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ne morate ga se odreći!

Ovo je najbolji kruh za mršavljenje prema nutricionistima!

• Tomislav Stanić
• 2 min čitanja

• depresija u starijoj dobi
• mentalna magla u starijoj dobi