Iako je joga drevna praksa s duhovnim i filozofskim korijenima, mnogi joj se danas okreću zbog njezinih fizičkih i mentalnih dobrobiti. Samo u SAD-u je prakticira više od 36 milijuna ljudi, a sve je popularnija i kod nas. Dok su koristi za tijelo poput fleksibilnosti, ravnoteže i snage lako uočljive, joga također ima snažan utjecaj i na naše mentalno zdravlje.

1. Poticanje hormona sreće

Tijekom vježbanja – pa tako i joge – tijelo otpušta “hormone sreće” poput dopamina, serotonina i noradrenalina. Iako su pokreti u jogi spori i kontrolirani, dovoljno su izazovni da podignu puls i aktiviraju mozak na lučenje ovih kemikalija. Rezultat toga je bolje raspoloženje i osjećaj unutarnje ravnoteže.

2. Ublažavanje simptoma depresije

Istraživanja pokazuju da joga može ublažiti simptome depresije. Neka su je čak usporedila s učinkovitošću terapije i lijekova, s dodatnom prednošću da nema nuspojava.

3. Smanjenje stresa

Prema anketi, čak 86 % Amerikanaca koji vježbaju jogu navodi upravo smanjenje stresa kao razlog za prakticiranje. Tenzija se smanjuje kroz izmjenu stezanja i opuštanja mišića, ali i zahvaljujući atmosferi na satovima – uz smirenu glazbu, pozitivnu energiju i fokusiranost na disanje.

4. Pomoć kod anksioznosti

Joga može pomoći osobama koje se povremeno suočavaju s anksioznošću, osobito zbog vježbi disanja koje su ključni dio svake prakse. Iako neće nužno zamijeniti terapiju kod anksioznih poremećaja, sve je češće koristi i psiholozi kao dodatak terapiji.

5. Bolji san

Stariji odrasli posebno mogu osjetiti blagodati joge kad je u pitanju kvaliteta sna. Jedno je istraživanje pokazalo da su sudionici stariji od 60 godina nakon prakticiranja joge spavali dulje, dublje i učinkovitije – što znači da su više vremena u krevetu zaista proveli spavajući.

6. Jačanje društvenih veza

Ako pohađate grupne sate joge, možete osjetiti i prednosti druženja i pripadnosti. Pokreti i disanje u sinkroniji s drugima može potaknuti osjećaj zajedništva i pozitivno utjecati na mentalno zdravlje.

7. Usvajanje zdravijih navika

Osobe koje vježbaju jogu često se odlučuju i za zdraviji način života – od prehrane do povećanja fizičke aktivnosti. Okruženost osobama koje njeguju slične vrijednosti može vas dodatno motivirati na pozitivne promjene.

Joga također može pomoći osobama koje žele smršavjeti, prestati pušiti ili bolje upravljati kroničnim bolestima. Naravno, rezultati ovise o vašem pristupu, kvaliteti instruktora i vrsti joge koju prakticirate.

---

Kako započeti s jogom?

Najbolji način za početak je uz stručnog instruktora, bilo individualno ili u grupi. On će vam pomoći da pravilno izvodite položaje i prilagodite ih svojim mogućnostima. Ako vam je teško sjediti na podu, joga se može izvoditi i na stolcu.

Možete učiti i putem online tečajeva ili knjiga, no ako ste početnik, uživo satovi smanjuju rizik od ozljede. Kad savladate osnove, kod kuće možete vježbati uz videozapise, što vam može pomoći u trenucima stresa, nesanice ili drugih izazova.

Postoji li rizik od ozljeda?

Joga je generalno sigurna praksa, no kao i kod svake tjelesne aktivnosti, moguće su ozljede – najčešće uganuća i istegnuća. Do njih najčešće dolazi zbog nepravilnog izvođenja ili prevelikog napora.

Starije osobe i one s postojećim zdravstvenim problemima trebale bi se prije početka savjetovati s liječnikom. I zapamtite – joga nije zamjena za medicinski tretman, već njegova nadopuna. 

Pročitajte i ove članke:

• Vrste joge: Imamo popis 11 vrsta koje zadovoljavaju različite ciljeve! Evo koju odabrati
• Joga vježbe za opuštanje: Utočište mira usred kaosa svakodnevice! Uklopite ove poze za smirivanje u svoju rutinu
• 10 joga poza koje biste trebali raditi svaki dan.

• joga
• joga za mentalno zdravlje

Učitaj više izvora