Srednja dob često se povezuje s pojavom sijede kose, povećanjem tjelesne mase i mogućnošću krize srednjih godina.

Međutim, nedavno istraživanje otkriva dvije značajne molekularne promjene u tom razdoblju. Studija objavljena u Nature Aging u kolovozu izaziva uobičajeno mišljenje da starenje ide polako i postupno te pokazuje da se brojne molekule i mikroorganizmi u našem tijelu drastično povećavaju ili smanjuju oko 44. i 60. godine, što stvara jasne vrhove starenja.

Dr. Michael Snyder, glavni autor studije i profesor genetike na Sveučilištu Stanford, za Health naglašava da starenje nije jednostavno kontinuiran proces. Dramatične promjene događaju se u specifičnim trenucima, osobito sredinom 40-ih i početkom 60-ih, bez obzira na tip molekula u pitanju, objasnio je dr. Snyder.

Ključni nalazi o vrhovima starenja

Kako starimo, rizik od bolesti povezanih s godinama poput raka, Alzheimerove bolesti i kardiovaskularnih bolesti raste. No, ovaj proces ne odvija se glatko.

Istraživači sa Sveučilišta Stanford i Tehnološkog sveučilišta Nanyang u Singapuru proučavali su podatke 108 sudionika u dobi 25 – 75 godina, prikupljajući biološke uzorke tijekom nekoliko godina. Analizirali su promjene u više od 135.000 molekula i mikroba u tijelu.

Studija je pokazala da su značajne promjene u tim molekulama nastale u dva različita razdoblja – sredinom 40-ih i početkom 60-ih. Promjene u 60-ima bile su očekivane, s obzirom na povećanje bolesti povezanih s godinama.

Međutim, promjene u 40-ima bile su iznenađujuće te su utjecale i na muškarce i žene. Ovi rezultati sugeriraju da, dok menopauza može pridonijeti promjenama kod žena, drugi čimbenici vjerojatno igraju ulogu kod oba spola, a daljnje istraživanje potrebno je kako bi se identificirali ti čimbenici.

Utjecaj tih molekularnih pomaka na zdravlje

Iako puni učinci tih molekularnih promjena na starenje još nisu potpuno jasni, istraživači su uspjeli povezati te promjene s različitim tjelesnim funkcijama i bolestima. Primjerice, molekularne promjene u 40-ima bile su povezane s metabolizmom alkohola i kofeina, kardiovaskularnim zdravljem te zdravljem kože i mišića.

S druge strane, promjene u 60-ima bile su povezane s metabolizmom ugljikohidrata i kofeina, regulacijom imuniteta, funkcijom bubrega, kardiovaskularnim bolestima te zdravljem kože i mišića.

Te promjene mogle bi se manifestirati kao smanjen kapacitet za metaboliziranje tvari poput kofeina i alkohola, što sugerira da bi smanjenje konzumacije tih tvari moglo biti korisno. Osim toga, osobe u 40-im i 60-im godinama mogu imati veći rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, dok bi osobe u 60-ima mogle imati koristi od jačanja svojeg imunološkog sustava.

Iako je starenje neizbježno, stručnjaci preporučuju promjene u načinu života koje pomažu u upravljanju ili usporavanju tih promjena, uključujući redovitu tjelesnu aktivnost, zdravu prehranu, dovoljno sna, upravljanje stresom te izbjegavanje pušenja i pretjeranog konzumiranja alkohola. 

Pročitajte i ove članke:

• Kada počinje starost? Evo što je pokazalo istraživanje
• Iznenadni zdravstveni problemi koji se javljaju nakon 50-e
• Kako brinuti o zdravlju i prehrani za kvalitetno starenje?

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Bez lijekova!

Portfolio dijeta: Kako sniziti kolesterol prehranom?

• Tomislav Stanić
• 3 min čitanja

• istraživanje
• kada tijelo najbrže stari
• starenje