Loša kvaliteta spavanja u 40-ima može utjecati na zdravlje mozga u kasnijim godinama, prema studiji objavljenoj u Neurology, časopisu Američke akademije neurologije. Istraživači sa Sveučilišta Kalifornija u San Franciscu (UCSF) i drugih institucija otkrili su da osobe koje spavaju loše oko 40. godine života imaju mozak stariji za 1,6 – 2,6 godina u odnosu na one koji redovito spavaju kvalitetno.

Dr. Kristine Yaffe, autorica studije i profesorica psihijatrije na UCSF-u, naglasila je važnost rješavanja problema sa spavanjem u ranijim godinama kako bi se očuvalo zdravlje mozga. Preporučila je održavanje dosljednog rasporeda spavanja, tjelovježbu, izbjegavanje kofeina i alkohola prije spavanja, kao i upotrebu tehnika opuštanja.

Dr. Yaffe je također istaknula da bi buduća istraživanja trebala biti usmjerena na poboljšanje kvalitete spavanja i proučavanje dugoročnih učinaka sna na zdravlje mozga u mlađih osoba.

Metodologija studije i rezultati

Studija je uključivala 589 sudionika s prosječnom dobi od 40 godina, od kojih su 53 % bile žene, a 39 % Afroamerikanaci. Na početku istraživanja sudionici su ispunili anketu u kojoj su odgovarali na pitanja poput toga imaju li problema s uspavljivanjem i bude li se nekoliko puta tijekom noći.

Istraživači su pratili šest karakteristika lošeg sna – kratko trajanje sna, loša kvaliteta sna, poteškoće pri uspavljivanju, poteškoće u održavanju sna, rano buđenje i pospanost tijekom dana.

Sudionici su grupirani na temelju broja loših karakteristika sna koje su prijavili. Na početku studije 70 % sudionika imalo je jednu ili manje loših navika spavanja, 22 % imalo je dvije do tri karakteristike, a 8 % je prijavilo više od tri.

Pet godina kasnije sudionicima je poslana ista anketa, a nakon još 10 godina korišteni su MRI skeneri za procjenu dobi njihovih mozgova.

Osobe s dvije do tri karakteristike imale su prosječnu dob mozga stariju za 1,6 godina od onih u najnižoj grupi.

Dr. Clete Kushida, neurolog sa Sveučilišta Stanford, i Dr. Scott Kaiser s Pacific Neuroscience Institute, za Healthline su naglasili značajnost studije u prikazivanju povezanosti lošeg sna i ubrzanog starenja mozga.

Važnost kvalitete sna za zdravlje mozga

Unatoč ograničenjima studije, poput oslanjanja na samoizvještaje sudionika i opservacijsku prirodu, istraživači su naglasili ključnu ulogu kvalitetnog sna. Dr. Kushida je istaknuo da poremećaji sna, poput opstruktivne apneje, mogu oštetiti funkciju mozga i povećati rizik od cerebrovaskularnih bolesti.

DR. Kaiser je istaknuo da san ima duboke fiziološke učinke, poput pomoći u pamćenju, raspoloženju i ukupnoj kognitivnoj funkciji, kao i smanjenju rizika od kognitivnog pada.

Uloga sna u općem zdravlju

Kvalitetan san ključan je za razne tjelesne funkcije, uključujući obnavljanje energije, popravak mišićnog tkiva i procesiranje informacija u mozgu. Prethodna istraživanja su pokazala da dobar san može smanjiti rizik od demencije, podržati upravljanje težinom, ojačati srce i smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2, među ostalim prednostima.

Higijena spavanja važna je u svakoj dobi, a stručnjaci se slažu da problemi sa spavanjem mogu dovesti do razvojnih problema i problema s ponašanjem kod djece, kao i kognitivnih problema u srednjoj dobi.

Kako poboljšati kvalitetu sna?

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) preporučuju različite količine sna prema dobi – 12 – 16 sati za dojenčad i sedam ili više sati za odrasle. Kako bi se postigao bolji san, CDC sugerira prakse poput izlaganja svjetlu tijekom dana, redovite tjelovježbe, održavanja dosljednog rasporeda spavanja i stvaranja opuštajuće večernje rutine.

Također, izbjegavanje teških obroka, nikotina, kofeina i alkohola prije spavanja, kao i umjereno korištenje elektroničkih uređaja, može poboljšati kvalitetu sna.

Dr. Kushida je preporučio izbjegavanje dugih drijemanja i održavanje dosljednog rasporeda spavanja. Dr. Kaiser je pak savjetovao svakome tko ima poteškoće sa spavanjem da potraži profesionalnu pomoć kako bi se prilagodila rješenja koja će poboljšati kvalitetu sna i spriječiti dugoročne kognitivne probleme. 

Pročitajte i ove članke:

• Psihološke posljedice dugotrajnog nespavanja: Psihologinja otkriva što može poći po zlu kad nam kronično nedostaje sna i kako si pomoći
• Poremećaji spavanja: Ima ih čak 1/3 odraslih! Psihologinja otkriva što sve remeti san, koji simptomi upućuju na poremećaj i što učiniti
• Kako lakše zaspati? Evo 20 savjeta koji će vam pomoći da brzo utonete u san i spavate bolje.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ne trebaju vam utezi!

12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića

• Tomislav Stanić
• 4 min čitanja

• istraživanje
• loš san u 40-ima
• starenje mozga