Medicinska gimnastika: Vježbe mogu pomoći kod ovih problema
- Budite prvi i komentirajte!
- 2 min čitanja
Medicinska gimnastika, kineziterapija ili terapijske vježbe. Sigurno ste čuli za neki od ovih pojmova ako ste išli na fizioterapiju. Što su, kakve sve vježbe postoje i zašto se rade?
Svi nazivi uglavnom podrazumjevaju isto – primjenu vježbe u svrhu terapije, stoga je najispravniji naziv i onaj koji se danas najčešće i primjenjuje, terapijske vježbe. Kada je u pitanju medicinska gimnastika, vježbe donosimo u nastavku.
Medicinska gimnastika – vježbe
Postoje brojni uzroci zašto se ide na fizioterapiju, bolovi u leđima i vratu, koljenima, ramenima, nakon prijeloma i sportskih ozljeda i dr.
Prema dijagnozi, stanju pacijenta i njegovim mogućnostima kao i problemima se slaže individualizirani plan ciljanih vježbi (pametna medicinska gimnastika).
Cilj vježbi je prilagođen problemu pojedinca, no najčešće je to ojačati mišiće, povećati opseg pokreta, poboljšati koordinciju, ravnotežu i hod.
Vrste terapijskih vježbi su:
- vježbe za povećanje mišićne snage, jakosti i izdržljivosti
- vježbe istezanja
- vježbe za povećanje opsega pokreta
- vježbe za unaprjeđenje koordinacije i balansa
- vježbe za unaprjeđenje posture
- stabilizacijske vježbe
- vježbe hoda
- pliometrijske vježbe
- pendularne vježbe
- vježbe za unaprjeđenje aerobnog kapaciteta i kardiovaskularne izdržljivosti
- vježbe disanja.
Za koga su terapijske vježbe?
Terapijske vježbe obično su korisne za:
- sportaše
- rekreativce
- djecu
- starije
- reumatološke bolesnike
- ortopedske bolesnike
- neurološke bolesnike
- onkološke bolesnike
- kirurške bolesnike
- za žene nakon poroda i carskog reza
- djecu s poteškoćama u razvoju
- za sve one koji žele unaprijediti svoje pokretanje, bez obzira na vrstu tegoba, čak i ako nemaju nikakve.
Medicinska gimnastika – vježbe i ciljevi
Ciljevi terapijskih vježbi su:
- liječenje i prevencija bolesti
- liječenje i prevencija ozljeda – oporavak nakon ozljeda
- liječenje deformiteta
- oporavak nakon oštećenja mišićno-koštanog i živčanog sustava (kostiju, mišića, ligamenata, tetiva, živaca, mozga i ležne moždine)
- oporavak nakon operacija
- oporavak nakon dugotrajnog ležanja
- oporavak nakon upale pluća i drugih plućnih bolesti (npr. kod astme, bronhitisa, KOPB-a i dr.)
- poboljšanje disanja
- jačanje mišića
- stabilizacija ozljeđenog ili bolnog dijela tijela – npr. kralježnice (medicinska gimnastika za kralježnicu)
- korekcija skolioze (korektivna gimnastika)
- poboljšanje držanja (posture)
- poboljšanje propriocepcije
- povećanje opsega pokreta
- poboljšanje koordinacije
- poboljšanje balansa
- poboljšanja kvalitete hoda – dužine koraka, hodne pruge i dr.
- povećanje jakosti
- povećanje izdržljivosti
- poboljšanje cirkulacije
- istezanje skraćenih mišića
- smanjenje edema (otoka)
- smanjenje bola.
Od svih metoda liječenja u fizioterapiji, upravo terapijske vježbe imaju dokazano najbolji i najduži učinak, što dokazuju brojna istraživanja.
Pročitajte i ove članke:
- “Nesmetano funkcioniranje u svakodnevnom životu je apsolutni imperativ!”: Fizioterapeut otkriva kada i zašto treba otići na fizioterapiju
- Biofeedback terapija: Fizioterapeut otkriva koja stanja liječi i kako se kreće cijena
- Odgađa oporavak: Greška broj jedan koju radimo kada nas bole leđa i(li) vrat.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Kako očistiti jako prljavu pećnicu? Evo jednostavnih uputa
- Tomislav Stanić
- 2 min čitanja