Koliko sati je dovoljno spavati? Odgovor ovisi o fazama spavanja. Spavanje se odvija u različitim fazama, od kojih svaka služi određenim svrhama, uključujući lagani i duboki san. Iako su sve faze bitne, fokus je ovdje na značaju dubokog sna i optimalnom trajanju.

Spavanje se sastoji od dvije vrste u svakom ciklusu – jedna faza brzog pomicanja očiju (REM) i tri faze nebrzog pomicanja oka (NREM), dalje podijeljena na lagani (N1), duboki (N2) i dublji san (N3).

Ljudi kruže kroz ove faze 4 – 5 puta po noći (slijedeći redoslijed N1, N2, N3, N2, REM), pri čemu svaki ciklus traje oko 90 – 110 minuta. Kako ljudi stare, potreba za dubokim snom se smanjuje, s više vremena provedenog u N2.

Koliko sati je dovoljno spavati?

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) preporučuju da odrasli u dobi 18 – 60 godina spavaju najmanje sedam sati po noći, s otprilike 25 % tog vremena u dubokom snu.

U zdravih odraslih osoba oko 70 % sna je duboki san, što znači da je otprilike 25 % ukupnog vremena sna najdublja faza. Tijekom dubokog sna događaju se razne vitalne funkcije, uključujući opuštanje mišića, povećanu opskrbu mišića krvlju, usporen rad srca i disanje, rast i popravak tkiva te oslobađanje bitnih hormona.

Prepoznata je važnost REM faze spavanja, odgovorne za sanjanje, koja čini oko 25 % sna kod većine odraslih osoba. Suprotno tome, ne postoji minimalni zahtjev za laganim snom, jer ga je gotovo nemoguće izbjeći.

Koliko sati sna je dovoljno za djecu i bebe?

Mnogi se pitaju koliko sati je dovoljno spavati u najmlađoj dobi. Djeci, posebno bebama, potrebno je više sna nego odraslima, a novorođenčadi je potrebno oko 14 – 17 sati sna u razdoblju od 24 sata. Faze spavanja za djecu uključuju mirno spavanje (slično NREM spavanju), aktivno spavanje (slično REM spavanju) i neodređeno spavanje. Kako djeca rastu, njihove ukupne potrebe za snom se smanjuju.

Ako vas zanima koliko je sna potrebno po godinama, pogledajte tablicu na portalu Healthline.

Kako poboljšati kvalitetu sna?

Čimbenici koji utječu na duboki san uključuju nedovoljno trajanje sna, ometajuće obrasce spavanja, smjenski rad, jet lag, zdravstvena stanja koja utječu na san i dob.

Strategije za poboljšanje kvalitete sna uključuju upravljanje stresom, dosljedne rutine spavanja, stvaranje pogodnog okruženja za spavanje i izbjegavanje stimulansa prije spavanja.

Ljudi koji osjećaju umor unatoč dovoljnom snu mogu razmisliti o savjetovanju s liječnikom radi studije spavanja kako bi se identificirali potencijalni poremećaji spavanja. Uzroci poremećaja spavanja uključuju:

• opstruktivnu apneju za vrijeme spavanja
• bol
• REM poremećaj spavanja
• narkolepsiju
• narušeno mentalno zdravlje
• promjene povezane s godinama
• demenciju
• traumatsku ozljedu mozga
• određene lijekove.

Kvalitetan san podupire rad imunološkog sustava, metabolizam, zdravlje mozga, srca i pluća, kao i raspoloženje. Nedovoljno sna može povećati rizik od pretilosti, visokog krvnog tlaka, dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i depresije.

Pročitajte i ove članke:

• Greška broj jedan koju radimo ako imamo problema sa spavanjem
• Psihološke posljedice dugotrajnog nespavanja: Psihologinja otkriva što može poći po zlu kad nam kronično nedostaje sna i kako si pomoći
• Poremećaji spavanja: Ima ih čak 1/3 odraslih! Psihologinja otkriva što sve remeti san, koji simptomi upućuju na poremećaj i što učiniti.

• koliko je sna potrebno po godinama
• koliko sati je dovoljno spavati
• koliko sati sna je dovoljno

Učitaj više izvora