Kolaps organizma uslijed ekstremno visokih temperatura

Toplinski udar: HZJZ je objavio preventivne mjere koje mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina

Budite prvi i komentirajte!
6 min čitanja

Kreni Zdravo

Toplinski udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi i održi temperaturu u normalnim granicama zbog ekstremno visoke temperature zraka okoliša, odnosno vremenske pojave koja se naziva toplinski val.

U zadnjem se desetljeću uočava trend porasta temperature u ljetnom razdoblju, što utječe na zdravstveno stanje sveukupnog stanovništva.

Pravovremene preventivne mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da treba biti spreman ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje i pravovremeno djelovati.

Cijelo vrijeme dok traju velike vrućine pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova koje informiraju javnost putem medija (internet, televizija, radio).

Toplinski udar – preporuke za zaštitu

Evo koje su preporuke za zaštitu od toplinskog udara:

rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine
pijte redovito negaziranu običnu ili mineralnu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera; preporučljivo je ne piti jako rashlađene napitke ili samo za osvježenje u ustima rastopiti kockicu – dvije leda; dehidraciju od vrućina možete izbjeći uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada, i to odrasli svakih 1 – 2 sata, a djeca svakih 15 – 20 minuta po jednu do dvije jušne žlice ili gutljaj vode; nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, to se pogotovo odnosi na starije osobe koje imaju slabiji osjećaj žeđi
izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju 10 – 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)
tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi – druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl.; djeci treba mokre ručnike stavljati na noge i ruke
nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala; ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani te lepeza za rashlađivanje zraka
koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka, kako biste izbjegli akumulaciju topline od tijela
jedite češće male i što više tekuće obroke – izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama; ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. smoothie ili spravite laganu juhu, koji će također organizmu vratiti izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.

Rashladite svoj dom

Kako biste spriječili toplinski udar, slijedite sljedeće preporuke:

nastojte rashladiti prostor u kojem živite; idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32 °C danju, a 24 °C noću; to je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s kroničnim zdravstvenim problemima
koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom – ako je moguće, otvorite sve prozore ili podignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vanjska temperatura niža
smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće; danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu; zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svojem domu
stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslijepodnevno sunce; rasprostrite mokre ručnike da rashladite zrak u prostoriji; no, ne zaboravite da se time povećava vlažnost zraka
ako imate klima uređaj, zatvorite vrata i prozore da ne trošite više energije nego što je potrebno; podesite temperaturu tako da ne bude niža od 7 ˚C od vanjske
električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35 ˚C, neće spriječiti teškoće vezane uz velike vrućine; pomoći će, međutim, bržoj izmjeni zraka kada u večernjim satima cirkulacijom svježeg zraka rashlađujete svoj dom.

Važno je piti dovoljno tekućine, jer znojenjem gubimo više tekućine, čime dolazi do dehidracije i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, inzult mozga ili infarkt srca.

Klonite se vrućine

Toplinski udar kod ljudi nastaje tijekom ekstremnih vrućina. Zaštitite se od vrućine pomoću sljedećih savjeta:

sklonite se u najhladniju prostoriju svojeg stana ili kuće, posebice noću
ako stan ili kuću ne možete držati rashlađenim, provedite 2 – 3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. u hlađenoj javnoj zgradi)
izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana (10 – 17 sati)
izbjegavajte naporan fizički rad; ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između četiri i sedam sati ujutro i poslijepodne nakon 17 sati
potražite sjenu
izbjegavajte izlaganje djece mlađe od šest mjeseci direktnom suncu
ne ostavljajte djecu i životinje u parkiranom vozilu
redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja; naročitu brigu treba posvetiti novorođenčadi i maloj djeci; za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (>30) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka (ako se pojave opekline, simptomi boli i nelagode mogu se ublažiti hlađenjem ozlijeđenog dijela kože i korištenjem hidratantnih krema i losiona)
prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa
ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana.

Pomognite drugima

Svakako učinite sljedeće:

posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami; osjetljive i teško pokretne osobe mogle bi zatrebati vašu pomoć tijekom vrućih dana
razgovarajte o toplinskom udaru s obitelji; svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti s obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti
ako je netko koga poznajete izložen riziku, pomognite mu da dobije savjet i podršku; starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno
uzimaju li te osobe lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.

Zdravstveni problemi

Ako imate zdravstvene probleme:

držite lijekove na temperaturi ispod 25 ˚C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku)
tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka.

Toplinski udar – simptomi i prva pomoć

Ako se vi ili drugi oko vas osjećaju loše:

ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju, tražite pomoć, što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu
popijte vodu ili nezaslađeni razrijeđeni voćni sok više puta po nekoliko gutljaja
smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon fizičkog rada ili vježbe za vrlo vrućeg vremena
pijte tekućinu koja sadrži elektrolite (npr. juhu, smoothie od povrća i dr.), a u slučaju da grčevi traju duže od jednog sata, zatražite medicinsku pomoć
savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

Ako neki član vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost, grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika ili hitnu pomoć.

Dok čekate liječnika ili hitnu pomoć, smjestite ugroženu osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz rad ventilatora, mahanje lepezom ili većom tkaninom i špricanje kože vodom temperature 25 – 30 ˚C.

Mjerite temperaturu tijela i održavajte je ispod 39 ˚C. Nemojte toj osobi dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.