Stručno odobrava
,
Hiperlipidemija – uzroci, simptomi i liječenje
- 2 komentara
- 5 min čitanja
Hiperlipidemija je naziv za poremećaj koji se manifestira visokom razinom lipida (kolesterol i trigliceridi ili obiju), odnosno masnoća u krvi.
Lipidi su znanstveni naziv za masnoće u krvi koje obavljaju važne funkcije u tijelu, no ako u organizmu imamo višak lipida, oni nam mogu uzrokovati zdravstvene tegobe. Uloga lipida u prehrani je vrlo važna. Oni sadrže određene vitamine (A, D, E, K) i sudjeluju u sintezi različitih hormona. Također, služe za energiju organizma.
Velike količine lipida mogu uzrokovati teške bolesti krvožilnog sustava (ateroskleroza).
Hiperlipidemija najčešće znači da imate visoku razinu kolesterola i visoke razine triglicerida.
Ateroskleroza povećava rizik od srčanih bolesti, moždanog udara te drugih kardiovaskularnih bolesti, no zdrava prehrana i fizičke aktivnosti mogu smanjiti razinu lipida te tako reducirati simptome postojeće bolesti ili prevenirati samu bolest.
Hiperlipidemija – uzroci
Hiperlipidemija je najčešće uzrokovana lošim životnim navikama. Liječnici u tom slučaju upućuju na pretilost, pušenje i nedostatak fizičke aktivnosti.
Ona također može biti uzrokovana bolestima bubrega i štitnjače, dijabetesom i trudnoćom, a u rijetkim slučajevima je nasljedna (tada govorimo i hiperlipidemiji koja je uzrokovana genetskim faktorima).
Istraživanja su pokazala kako muškarci stariji od 45 godina imaju veće izglede za razvoj hiperlipidemije, dok se kod žena ona pojavljuje tek 10 godina kasnije (u 55. godini života). Razine su normalno više u muškaraca, ali nakon menopauze počinju rasti u žena.
Razine lipida, naročito kolesterola, povisuju se s dobi.
Mogući uzroci hiperlipidemije su:
- genetska predispozicija,
- pretilost,
- izrazito visoka razina kolesterola u krvi,
- nedostatak fizičke aktivnosti,
- umjerena do visoka konzumacija alkohola,
- prehrana s puno masti i/ili ugljikohidrata,
- pušenje,
- dijabetes – slabo kontroliran,
- bolesti štitnjače (slaba aktivnost – hipotireoza) i bubrega,
- ciroza jetre,
- lijekovi: kortikosteroidi, diuretici, kontracepcijske pilule i beta-blokatori.
Hiperlipidemija – simptomi
Hiperlipidemija najčešće ne uzrokuje nikakve simptome, no kada su razine kolesterola izrazito visoke, masna odlaganja tvore nakupine u tetivama i na koži.
Vrlo visoke razine triglicerida mogu uzrokovati povećanje jetre i/ili slezene, kao i simptome pankreatitisa (npr. vrlo jaku bol u trbuhu).
Mješovita hiperlipidemija
Mješovita hiperlipidemija je poremećaj kojeg karakterizira povišena razina kolesterola i triglicerida. Riječ je o većinom nasljednom poremećaju.
Masnoća u krvi – simptomi:
- bol u prsima (može doći do angine pektoris),
- ksantelazma (žućkaste tvorbe nepravilnog oblika, na gornjim i donjim kapcima),
- bolovi u trbuhu,
- povećana slezena,
- povećana jetra.
Hiperlipidemija – dijagnoza (kombinirana hiperlipidemija)
Budući da hiperlipidemija obično ne uzrokuje nikakve simptome, za dijagnozu će vam trebati krvni test. Test krvi će pokazati visinu koncentracije lipida u krvi te će biti uspoređen s normalnim vrijednostima lipida (vrijednosti kolesterola u krvi). Također, provodi se i klinički fizikalni pregled.
Uzorke krvi za mjerenje HDL i LDL kolesterola te triglicerida najbolje je uzeti nakon barem 12 sati gladovanja.
Ako je potvrđeno postojanje hiperlipidemije, liječnik će vam preporučiti terapiju lijekovima, promjenu životnih navika ili oboje. Također će utvrditi imate li povećan rizik za obolijevanje od ateroskleroze ili drugih faktora bolesti srca.
Procesom krvnih testova mjeri se ukupna količina LDL-a (“lošeg kolesterola”), HDL-a (“dobrog kolesterola”) i količina triglicerida.
Da biste ostvarili rezultate za niske rizike za obolijevanje od srčanih bolesti, poželjne razine lipida u krvi će iznositi:
- LDL manji od 130 mg/dl,
- HDL veći od 40 mg/dl (muškarci) ili 50 mg/dl (žene),
- ukupni kolesterol manji od 200 mg/dl,
- postojanje triglicerida manje od 200 mg/dl.
Normalne vrijednosti kolesterola i triglicerida ovise o životnoj dobi.
Liječenje hiperlipidemije
Liječenje će ovisiti o razini lipida u organizmu. Cilj liječenja je smanjenje rizika od ateroskleroze i kardiovaskularne bolesti pomoću liječenja koje ima za cilj sniženje razine lipida u krvi.
Kao prvi korak u liječenju, liječnik vam može preporučiti promjene u načinu života, zdraviju prehranu i povećanje fizičke aktivnosti. Smanjenje tjelesne težine općenito predstavlja najbolji način liječenja za ljude koji imaju visoku razinu kolesterola ili triglicerida.
Ako promjene životnih navika ne pomognu, liječnik vam može preporučiti uzimanje lijekova. Ako u razdoblju unutar 2 mjeseca, tijekom koja se provodi preporučeni režim ishrane, ne dođe do normalizacije laboratorijskih nalaza, počinje se s terapijom lijekovima.
Lijekovi za snižavanje lipida su:
- statin inhibitori – lijekovi koji sprječavaju proizvodnju kolesterola,
- žučne kiseline koje sprječavaju apsorpciju kolesterola u žuči,
- fibrati,
- rezini (lijekovi koji odvajaju žučne kiseline),
- niacin (vitamin B3).
Terapija lijekovima se kod većine osoba oboljelih od hiperlipidemije nastavlja tijekom cijelog života. Istraživanja su pokazala kako se umanjivanjem razina kolesterola u krvi ne smanjuje rizik od ateroskleroze.
Komplikacije hiperlipidemije su:
- ateroskleroza,
- koronarna arterijska bolest,
- srčani udar,
- moždani udar.
Hiperlipidemija se ne može spriječiti, pogotovo ako za to imate genetske predispozicije, međutim s liječenjem i prevencijom se može početi na vrijeme.
Kardiovaskularne bolesti su jedan od glavnih uzroka prerane smrti stanovništva u većini razvijenijih zemalja svijeta.
Dijeta kod hiperlipidemije
Povišen kolesterol – što i kako jesti? Kako biste ostali zdravi, prije svega je potrebno promijeniti životne navike. Uvedite režim zdrave prehrane i fizičkih aktivnosti.
U liječenju hiperlipidemije prvi korak je dijeta ili promjena načina života i prehrambenih navika.
Važno je u svakodnevnu naviku uvesti fizičku aktivnost i to u trajanju od barem 30 minuta, uz kontrolu tjelesne težine i prestanak pušenja.
- Izbalansirajte unos proteina, masti i ugljikohidrata. Namirnice koje konzumirate moraju biti kvalitetan izvor makronutrijenata.
- Pazite da vam unos masti tijekom dana ne prelazi 30%.
- Namirnice koje konzumirate tijekom dana, ne bi smjele imati više od 300 mg kolesterola zajedno.
U nastavku ćemo vam navesti primjere namirnica koje biste trebali konzumirati:
- prirodni voćni sokovi, čajevi, voda,
- kolači i slastice koje ne sadrže masnoće (voćni i suhi kolači),
- sirovo voće, konzervirano voće,
- sirovo i kuhano povrće (sve),
- suncokretovo ulje, maslinovo ulje,
- kuhana nemasna govedina, junetina, piletina, puretina,
- plava riba i sve vrste bijele ribe,
- juhe od mesa, povrća i ribe,
- mliječni proizvodi koji sadrže 1% mliječne masti, kravlji sir (posni),
- integralne žitarice,
- crni, zobeni ili raženi kruh.
Namirnice koje trebate izbjegavati:
- začini (npr. majoneza),
- kolači s maslacem i margarinom te s kremama od čokolade,
- kokosov orah,
- prženo povrće,
- svinjska mast, margarin,
- prerađevine svinjskog mesa (salame, slanina),
- morske plodove, kavijar,
- guste i/ili krem juhe,
- punomasno mlijeko,
- mliječne proizvode,
- bijeli kruh i peciva, lisnata tijesta.
Hranite se sa što više povrća i voća. Barem jednom tjedno imajte riblji meni (skuša, sardine, losos – izvor omega 3 masnih kiselina).
Još jedan način da unesete više omega-3 kiselina u organizam je konzumiranje dodataka prehrani koje ih sadrže. Svakako, dodaci prehrani će vam omogućiti unos ne samo omega-3 kiselina, nego i drugih raznih vitamina i minerala.
Pušenje osim što šteti zdravlju, može smanjiti razinu HDL-a, suziti i oštetiti krvne žile. Ako pušite, a saznali ste da imate hiperlipidemiju, preporučljivo je da prestanete.
Samo brzo hodanje 20 – 30 minuta nekoliko puta tjedno će doprinijeti vašem zdravlju. Takva vrsta tjelovježbe može vam pomoći u gubljenju ili održavanju težine, u smanjenju stresa i razine triglicerida i LDL-a, a povećanju HDL-a.
Hiperkolesterolemija – prehrana: hladnoprešana ulja i nerafinirana biljna ulja, sjemenke, orašasti plodovi, cjelovite žitarice, svježe voće i povrće.
Hranite se manjim obrocima više puta dnevno. Dnevno možete popiti jednu do dvije čaše crnog vina.
Dodaci prehrani: beta glukan, krom, soja, omega-3 masne kiseline, vitamin C, beta sitosterol, koenzim Q10, polifenoli.