Snovi su jedan od najfascinantnijih aspekata spavanja koji je Sigmund Freud istraživao još u 19. stoljeću. Iako su se znanstvena istraživanja snova razmnožila u enormnim količinama od tada, neuroznanost snova ostavlja još toliko neodgovorenih pitanja i neotkrivenih tajni iz svijeta snova.

Još uvijek je i ono najosnovnije pitanje – “Zašto sanjamo?” – tema brojnih rasprava, ali gotovo sigurno je da su snovi dobronamjerni, nenametljivi i besplatni terapeuti koji se svake noći redovito javljaju kako bi nam pomogli proraditi emocionalna stanja koja smo potisnuli i zanemarili, a itekako su utjecala na nas.

Neuroznanost snova – novo istraživanje

U nedavnom istraživanju znanstvenika s Odsjeka za neurologiju Sveučilišta u Bernu, otkriveno je kako mozak tijekom sanjanja “prebire” po emocijama, tražeći one pozitivne kako bi ih duboko pohranio u pamćenju, a one negativne proradio i prigušio.

Međutim, istraživačima je još uvijek nejasno zašto i kako se te emocije ponovno aktiviraju tijekom sna. Prefrontalni korteks je moždana struktura odgovorna za integraciju tih emocija tijekom budnosti, ali tijekom REM faze sna (unutar koje se javljaju živopisni, složeni i emocionalno opterećeni sadržaji snova) ova struktura miruje.

Obrada emocija, posebno razlikovanje opasnosti od sigurnosti, ključno je za preživljavanje ljudi i životinja. Kod ljudi, pretjerano negativna emocionalna stanja (kao što su strah i tjeskoba) dovode do patoloških poveznica s posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP).

Ono što je ohrabrujuće u rezultatima ovog istraživanja jest činjenica da mozak tijekom sna nastoji ojačati pozitivne emocije te oslabiti izrazito negativne kako bi umanjio traumu koju je proživio u budnosti. Ova studija je objavljena u časopisu Science, a ovaj mehanizam razlučivanja pozitivnih i negativnih emocija izrazito je važan za emocionalnu stabilnost i mentalnu higijenu. Posebno je koristan u terapijskom radu sa stanjima kao što su PTSP ili anksiozni poremećaji.

Kada i zašto sanjamo?

Svi sanjaju, ali sadržaj tih snova i učinak na osobu mogu se dramatično razlikovati. Teško je jednoznačno objasniti svrhu snova, ali korisno je razumjeti neke osnove psihologije snova kako bismo iz njih izvukli ono najbolje za naše mentalno zdravlje.

Više o psihologiji snova pročitajte u članku “Psihologija snova – zašto sanjamo i kako nam snovi mogu pomoći?”

Javljaju se tijekom REM faze spavanja u kojoj je aktivnost mozga znatno pojačana u odnosu na ne-REM faze spavanja. Snovi tijekom REM faze su istovremeno prilično živopisni, fantastični i bizarni, a često uključuju neke elemente iz budnosti, odnosno onoga što smo proživjeli.

Snovi se javljaju i tijekom ne-REM faza, tijekom kojih su obično koherentniji i smisleniji te uključuju misli i sjećanja vezana za određeno vrijeme i mjesto. Većina REM faza sanjanja događa se tijekom druge polovice spavanja, što bi značilo da su snovi kojih se uglavnom sjećamo nakon buđenja upravo oni koji se odvrte u našem mozgu neposredno prije buđenja.

Ono što snovi zapravo rade u našem umu je obrada stresa i emocionalno nabijenih sjećanja. Najbolje proučena i općeprihvaćena teorija snova je upravo ona koja tvrdi da mozak koristi snove kako bi riješio emocionalno teška i stresna iskustva, kako bi smanjio psihičko opterećenje i pripremio osobu za neometano svakodnevno funkcioniranje.

Koliko god noćne more i uznemirujući snovi djelovali nepoželjno ili nejasno, to istovremeno znači da mozak obavlja neki bitan posao kako bi ublažio intenzitet i emocionalni naboj dnevnog opterećenja, a noćne more su upozorenja na tjeskobna stanja koja smo potisnuli, zanemarili ili ih jednostavno nismo svjesni (a itekako su utjecala na nas).

Snovi kao besplatni terapeuti – emocionalna prorada

Istraživanja u području traume i njezine povezanosti sa snovima pokazala su da, što su traumatski događaji izravnije pogodili osobu, to je vjerojatnije da će njezin san biti poremećen i da će noćne more biti intenzivnije. Kod osoba koje pate od PTSP-a, noćne more su vrlo česte i uglavnom se predstavljaju kao reprize događaja koji je pokrenuo traumu.

Tijekom faza sna, dijelovi mozga ulaze u stanje koje je poznato kao “emocionalna dezinhibicija“, stanje slobode uma koje djeluje prema unutarnjim porivima i dubljim osjećajima. Za ovo stanje je potrebno smanjenje aktivnosti mozga, odnosno gašenje moždane regije poznatije kao dorzolateralni prefrontalni korteks, koja je odgovorna za većinu izvršnih funkcija tijekom stanja budnosti (pamćenje, pažnja, koncentracija, emocionalna regulacija).

Kada ugasimo prefrontalni korteks, oslobađamo dovoljno prostora za protok emocija u snove (izuzetak su lucidni snovi tijekom kojih ova moždana regija postaje aktivnija). Mozak izlazi iz domene stvarnosti, ulazi u nesvjesno, zakoni fizike ne vrijede, a snovi bude sve one emocije koje tijekom budnosti namjerno prigušujemo, potiskujemo i stavljamo po strani kako nas ne bi ometale.

Upravo zato se dijelovi naših svakodnevnih iskustava stalno pojavljuju u snovima, što je poznatije kao “inkorporacija snova“. Neki sadržaji iz svakodnevice se javljaju odmah iste noći, a neki dolaze tek nakon nekoliko dana, što je poznatije kao “kašnjenje u snu“, kada se emocionalna prorada određenih trenutaka iz budnosti odgađa obično oko sedam dana.

Da, snovi imaju značenje!

Ali to značenje nema apsolutno nikakve veze sa sanjaricama koje odlučujete googleati. Snovi su subjektivno iskustvo sanjača i on je jedini koji može razjasniti simboličke slike i metafore koje se javljaju u snu, a koje su povezane s njegovim životnim događajima.

Da bi se značenje snova moglo otkriti, postoji tumačenje snova, odnosno pripisivanje značenja snovima. Simboli koji se javljaju u snovima ugrađeni su u naša životna iskustva i priče koje smo proživjeli. Ti simboli su ključ za dekodiranje sadržaja u snovima, ali prije toga moramo jako dobro znati protumačiti vlastita stanja budnosti, emocionalne događaje koji su na nas snažno utjecali te situacije koje su se intenzivno odrazile na cjelokupno psihofizičko stanje našeg organizma.

Nije vam potrebna diploma za tumačenje snova, već samo bilježnica i olovka. Zapisivanjem što više detalja svakog jutra potaknut će se bolja i redovita sjećanja nakon svake noći te vam pomoći da nakon nekog vremena primijetite obrasce koji se redovito ponavljaju u snovima i koji govore o tome zašto se određena vrsta sadržaja u snovima javlja.

Svake noći sanjamo, ali je problem što se svakog jutra ne sjećamo onoga što smo sanjali. Razlog tome je nepridavanje važnosti snovima, zanemarivanje onih kojih se itekako dobro sjećate (tako što ih jednostavno ne zapišete i zaboravite) te neredovita prorada sadržaja koje snovi redovito projiciraju.

Redovito zapisivanje snova pomoći će da shvatimo koje se stvari u snovima ističu i na što nas naša podsvijest pokušava upozoriti. Shvaćanje simbola koji se ponavljaju itekako će nam jasno pokazati što određeni simbol konkretno za nas znači i što nam predstavlja. Ako snovima pridajemo značenje i važnost koju zaslužuju te ako odlazimo spavati s mislima da ćemo sljedećeg jutra svoje snove zapisati i raditi na njima, gotovo je sigurno da ćete nakon godinu dana imati bilježnicu prepunu snova koje, kada ih nakon nekog vremena pročitate, vrlo jednostavno možete objasniti, razvrstati i shvatiti.

Pročitajte i ove članke:

• Psihološka otpornost: Kako mentalno ojačati? Psihologinja otkriva zaštitne faktore koji čine profil psihološki otpornih ljudi
• Self help knjige: Psihologinja preporučuje najbolje knjige za samopomoć! Evo domaće i strane literature zbog koje ćete se osjećati bolje
• Mentalno zdravlje na radnom mjestu: Sve češće dijagnoze depresije i anksioznosti imaju velik ekonomski utjecaj! Evo što može poduzeti poslodavac, a što radnik.

• emocije
• rem
• snovi
• spavanje

Učitaj više izvora