Bullying se odnosi na kontinuirano, namjerno poduzimanje radnji kojima se drugoj osobi nanosi fizička ili emocionalna bol. Bullying u školi najčešće se pojavljuje u dva oblika – u obliku fizičkog i/ili verbalnog nasilja. Nasilje u školi ostavlja duboke i bolne psihološke posljedice za zlostavljano dijete. Nisko samopouzdanje, sklonost anksioznosti, depresiji i suicidalnim mislima samo su neke od posljedica koje zlostavljanje u školi može ostaviti na žrtvi.

Međutim, često se zapostavlja pitanje zašto određena djeca vrše nasilje nad drugom djecom. Za smanjenje nasilja u školi iznimno je bitno razumjeti izvore ovakvog antisocijalnog ponašanja i znati kako postupiti u situaciji ako saznate da je upravo vaše dijete bully.

Više o fizičkom i verbalnom nasilju među vršnjacima možete saznati u članku “Bullying u školi – fizičko i verbalno nasilje među vršnjacima“.

Zašto neka djeca vrše bullying nad drugom djecom?

Bullying se može pojaviti u različitim oblicima, od fizičkog zlostavljanja do verbalnog nasilja. S razvojem tehnologije razvila se i virtualna verzija bullyinga – cyberbullying. Bullying u školi može uključivati:

• zadirkivanje i vrijeđanje
• uništavanje tuđih stvari
• udaranje i guranje
• namjerno izostavljanje osobe iz aktivnosti.

Saznanje da je dijete bully najčešće dolazi od drugih osoba, roditelja drugog djeteta ili učitelja. Osim toga, neki od znakova da je dijete bully mogu uključivati posjedovanje igračaka ili novca koji djetetu nisu dani od strane roditelja te kontinuirano izrazito negativno razgovaranje o drugom djetetu ili djeci.

Razlozi zašto neka djeca zlostavljaju drugu djecu mogu biti razni.

• I sami su žrtve zlostavljanja – kada su i sami žrtve zlostavljanja, bilo u školi ili kod kuće, djeca se znaju okrenuti zlostavljanju druge djece. Osim toga, djeca ponekad zlostavljaju kako bi sami izbjegli zlostavljanje u školi. 
• Nisko samopouzdanje – zlostavljanje je ponekad reakcija djeteta na nisko samopouzdanje iz razloga što time dobiva na važnosti te mu to daje osjećaj kontrole i moći. U ovom slučaju važno je istražiti zašto dijete ima nisko samopouzdanje i pomoći mu izgraditi samopouzdanje na drugačije, zdravije načine.
• Očekivanja drugih – percipirana očekivanja vršnjaka, roditelja ili učitelja itekako utječu na ponašanje djeteta. Djeca stoga ponekad vrše bullying jer misle da drugi to od njih očekuju ili kako bi se uklopili u društvo. Važno je pomoći djetetu da stekne prijatelje na način koji ne povrjeđuje druge osobe.  
• Svjedoče zlostavljanju kod kuće – kada je zlostavljanje (fizičko ili verbalno) “normalan” oblik odnosa kod kuće, djeca će vjerojatnije takav oblik odnosa prenijeti i izvan kuće, tj. u školu.

Neovisno o tome zašto dijete vrši agresiju nad drugim djetetom važno je poduzeti određene korake kako bi se zlostavljanje zaustavilo i kako bi se moglo pomoći i žrtvi i zlostavljaču. 

Pročitajte članak “Svako 5. dijete u Hrvatskoj žrtva je nekog oblika nasilja: Porast obiteljskog nasilja tijekom pandemije, mnogi slučajevi se ne prijavljuju“.

Što napraviti ako saznate da je vaše dijete bully?

Iako nekim roditeljima prvi poriv može biti kažnjavanje djeteta i isprika drugom djetetu, važno je shvatiti da i dijete koje vrši zlostavljanje ima problem na kojem je važno poraditi. Prije svega, vrlo je važno izbjegavati posramljivanje ili ponižavanje djeteta. Javno posramljivanje djeteta je također svojevrsni oblik zlostavljanja i daje djetetu na znanje da je u redu ponižavati druge.

Bilo da je bez razloga (što smatramo bullyingom) ili “s razlogom” (za kaznu), ponižavanje druge osobe nikada nije prihvatljivo.

Nekoliko je bitnih stavki i koraka koje morate poduzeti ukoliko saznate da je vaše dijete bully.

• Komunikacija – ključna je u svakom odnosu, pa tako i u odnosu roditelja prema djetetu. Prije svega, važno je djetetu dati do znanja da ga volite, ali da se njegovo ponašanje mora promijeniti te da mu u tome možete pomoći. Nadalje, vrlo je važno razgovarati s djetetom kako biste dokučili korijen problema, tj. razloge vršenja nasilja. Način na koji reagirate na činjenicu da dijete vrši nasilje nad drugim djetetom uvelike ovisi o razlozima zbog kojih to radi. 
• Učenje empatije – razvijanje i poticanje empatije je izrazito važno za socijalni i emocionalni razvoj djeteta, ali i za cjelokupno funkcioniranje društva. Razgovarajte s djetetom o sagledavanju situacije iz perspektive drugog, zlostavljanog djeteta, o tome kako se to dijete osjeća zbog postupaka vašeg djeteta. Ponekad djeca nisu svjesna kakav utjecaj njihove radnje imaju na druge osobe, stoga je potrebno osvijestiti činjenicu da nanose bol drugoj osobi. Vrlo je važno da dijete spozna zašto zlostavljanje druge osobe nikada nije prihvatljivo te kako postupati prema drugima na način koji uzima njihove osjećaje u obzir. Više o načinima na koje možete naučiti dijete empatiji saznajte ovdje. 
• Učenje vještina regulacije emocija – zlostavljanje je često posljedica manjka vještina povezanih s regulacijom emocija. Nasilje može biti način na koji se dijete neprikladno nosi s emocijama. Učenje kontrole impulsa i nošenja s emocijama kao što su strah i ljutnja izrazito je korisno za djecu koja ih na neadekvatan način izražavaju. Više o samoregulaciji emocija možete saznati u članku “Emocionalna samoregulacija: Često burno reagirate? Psihologija ima rješenje, a zove se samoregulacija emocija! Imamo tehnike za kontrolu emocija“, a o emocionalnom razvoju djece u članku “Emocionalni razvoj djeteta – emocionalna samoregulacija po godinama“. 
• Preuzimanje odgovornosti – spoznaja da je njihovo ponašanje bilo krivo i preuzimanje odgovornosti za to ponašanje iznimno su važne stavke za zaustavljanje maltretiranja. U razgovoru s djetetom smislite načine na koje se može ispričati drugom djetetu – usmenom isprikom, pismom, kolačima koje zajedno ispečete ili pozivnicom na dječju zabavu. Vrlo je važno nastaviti nadzirati djetetovo ponašanje nakon toga i razgovarati o njegovim odnosima s vršnjacima. 

Preveniranje i zaustavljanje bullyinga ponajprije ovisi o odraslima koji se nalaze u djetetovom životu

Osim koraka koji uključuju dijete, važno je kao skrbnik se zapitati u kakvom je okruženju dijete. Prije svega, postoji li mogućnost da netko kod kuće zlostavlja dijete – nasilje u školi često se prenosi iz nasilja kod kuće.

Pročitajte članak “Profil nasilnika u obitelji – kako ga prepoznati?“.

Čak i ako dijete samo po sebi nije zlostavljano kod kuće, ako u kući vidi nasilje kao “normalan” oblik odnosa, vjerojatnije je da će takav oblik odnosa primijeniti i u svojim odnosima u školi. Nadalje, razgovor s učiteljima u školi može dati jasniju sliku o tome ima li dijete problem s gradivom/učenjem ili s društvom.

Ako mislite da niste u mogućnosti sami se nositi s činjenicom da dijete ima problem ili ako vam je potrebna pomoć pri mijenjanju djetetovog ponašanja, pomoć možete potražiti kod psihoterapeuta.

Pročitajte članak “Razbijamo ‘tabu’ odlaska psihologu: Evo kakva su iskustva onih koji su se odlučili za psihoterapiju“.

Iako je teško prihvatiti činjenicu da je upravo vaše dijete bully, uz adekvatnu reakciju to ponašanje se može promijeniti. Za razvoj i mentalno zdravlje djeteta koje je maltretirano, kao i za zdravlje djeteta koje vrši nasilje, izrazito je važno poraditi na problemu bullyinga i pomoći djetetu promijeniti ponašanje. Preveniranje i zaustavljanje bullyinga u školi ponajprije ovisi o odraslima koji se nalaze u djetetovom životu. Važno je u odnosima s drugima postupati na način koji pokazuje poštovanje i brigu za drugu osobu, kako bi djeca na primjeru naučila ispravan način postupanja prema drugim osobama.

Pročitajte i članke:

• Helikopter roditelji: Psihologinja otkriva sve o ovom fenomenu koji je sve izraženiji
• Razmažena djeca – psihologinja otkriva tko je kriv
• Vrtić, ‘baka servis’ ili dadilja: Evo što je najbolje za dijete prema mišljenju psihologinje.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Pokrovitelj Poliklinika Aviva

Poslušajte Momčila Otaševića i stručnjake te besplatno izmjerite PSA

• Nova Studio
• 1 min čitanja

• bullying
• bullying u školi
• cyberbullying
• dijete bully
• empatija
• zlostavljanje