Sindrom slomljenog srca: Okidači, simptomi i posljedice bolesti stresa koja češće pogađa žene
- Budite prvi i komentirajte!
- 3 min čitanja
Sindrom slomljenog srca ili Takotsubo kardiomiopatija je bolest srca u sklopu koje dolazi do iznenadnog i privremenog oslabljenja dijela srčanog mišića. Ova bolest ima i druga imena – “stres kardiomiopatija”, “prolazna kardiomiopatija” i “balonirajuća kardiomiopatija vrha srca”. Stanje je najčešće uzrokovano psihološkim i emocionalnim stresom uslijed npr. gubitka voljene osobe, prometne nesreće ili potresa.
Bolest slomljenog srca često se zamjenjuje s infarktom jer su simptomi gotovo jednaki, no nakon bolničke obrade postavlja se dijagnoza ove bolesti. Najčešće se nakon stresne situacije javljaju bol u prsima i otežano disanje. Više od 90 % prijavljenih slučajeva slomljenog srca odnosi se na žene u dobi od 58 do 75 godina. Istraživanja pokazuju da do 5 % žena za koje se sumnja da su imale srčani udar zapravo ima ovaj poremećaj. Većina ljudi se oporavi bez dugotrajnog oštećenja srca.
Prvi proučavani slučaj Takotsubo kardiomiopatije bio je u Japanu 1991. godine od strane dr. Hikaru Sato i suradnika. Više slučajeva sindroma pojavilo se u Japanu u sljedećem desetljeću, iako ga zapadna medicina još uvijek nije priznala. Sindrom je konačno potvrđen 1997. godine nakon objavljenog rada o dva slučaja reverzibilne disfunkcije lijeve klijetke uzrokovane akutnim emocionalnim stresom. Inače, ime “Takotsubo” dolazi od japanske riječi čije je značenje “klopka za hobotnice”, a ovo se stanje tako naziva jer na prikazu ultrazvuka osobe s ovim stanjem srce izgleda kao hobotnica.
Bolesti srca i krvnih žila prvi su uzrok smrtnih slučajeva u svijetu, oko 18 milijuna ljudi umire zbog kardiovaskularnih bolesti svake godine. Svjetski dan srca, koji se obilježava 29. rujna, dobra je prilika da se podigne svijest o važnosti zdravlja srca i krvnih žila te prevencije mnogih nepotrebnih i preranih smrti.
Sindrom slomljenog srca – uzrok i rizični faktori
Točan uzrok nije poznat, ali stručnjaci misle da povišeni hormoni stresa (adrenalin) u stresnim situacijama “omamljuju” srce i pokreću promjene u stanicama srčanog mišića ili koronarnim krvnim žilama (hranilice srca) koje sprječavaju učinkoviti rad lijeve klijetke. Sindrom slomljenog srca javlja se češće kod žena nego kod muškaraca, osobito nakon menopauze.
Neki od mogućih okidača slomljenog srca mogu biti:
- nagli pad krvnog tlaka
- teška bolest, operacija ili medicinski postupak
- jaka bol
- nasilje u obitelji
- napad astme
- primanje loših vijesti
- prometna ili druga nesreća
- neočekivani gubitak, bolest ili ozljeda bliskog rođaka, prijatelja ili kućnog ljubimca
- žestoka svađa
- financijski gubitak
- intenzivan strah
- droge (metamfetamini, kokain).
Dosad je utvrđeno da su rizični faktori za razvoj bolesti slomljenog srca:
- ženski spol
- genetika
- hormonska neravnoteža.
Sindrom slomljenog srca – simptomi
Simptomi sindroma slomljenog srca se ne razlikuju od simptoma srčanog udara. Glavni simptomi slomljenog srca su:
Bol u prsima i otežano disanje javljaju se minutama ili satima nakon stresne situacije koja dovodi do ovog poremećaja.
Elektrokardiogram (EKG) može pokazati abnormalnosti slične onima koje se nalaze u nekim srčanim udarima – osobito promjene poznate kao elevacija ST-segmenta. Također mogu biti i povišeni srčani enzimi koji su karakteristični za infarkt. Potrebne su radiološke pretrage kako bi se isključio srčani udar i potvrdila dijagnoza slomljenog srca. U krvnim žilama se ne nalazi plakova koji bi uzrokovali blokadu srčane opskrbe te se na ultrazvuku srca vidi nenormalna kretnja lijeve klijetke karakteristična za ovu bolest.
Sindrom slomljenog srca – posljedice
Unatoč ozbiljnim i teškim simptomima kod nekih pacijenata, većina preživi početni akutni događaj s vrlo niskom stopom smrtnosti ili komplikacija u bolnici. Nakon što se pacijent oporavi od akutnog stadija sindroma, može očekivati povoljan ishod, a dugoročna prognoza je izvrsna. Čak i kada je funkcija klijetke jako ugrožena na početku, obično se poboljšava u prvih nekoliko dana i normalizira se u prvih nekoliko mjeseci.
Iako rijetko, ponovno javljanje sindroma je moguće i čini se da je povezano s prirodom okidača. Stresna kardiomiopatija sada je dobro prepoznat uzrok brojnih komplikacija, tj. posljedice slomljenog srca mogu biti:
- akutno zatajenje srca
- smrtonosne aritmije
- ruptura srčanog zida
- formiranje krvnih ugrušaka
- vrlo nizak krvni tlak.
Liječenje Takotsubo kardiomiopatije (slomljeno srce) je općenito u potpornim mjerama jer se smatra prolaznim poremećajem, ovisi o tome doživljavaju li pacijenti zatajenje srca ili nizak tlak. Kod mnogih pojedinaca funkcija lijeve klijetke normalizira se u roku od dva mjeseca. Kod nekih je potrebno uvesti lijekove poput diuretika, ACE-inhibitora ili beta blokatora. Važno je da pojedinac ostane fizički zdrav uz učenje metoda za upravljanje stresom i nošenje s budućim teškim situacijama.
Pročitajte i članke:
- Tehnike suočavanja sa stresom koje provjereno pomažu
- Psihologija boli: Kako je to kada psihička bol postane teža od fizičke i kako si pomoći
- Posttraumatski stresni poremećaj – simptomi, test, dijagnoza, liječenje
- Prirodni lijekovi za aritmiju srca: Imamo popis 5 biljnih pomoćnika za prirodno liječenje aritmije srca
- Čajevi za srce: Imamo popis čajeva koji su prirodni lijek za srce i krvne žile.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića
- Tomislav Stanić
- 4 min čitanja
- bolest slomljenog srca
- EKG
- okidači
- posljedice
- rizični faktori
- simptomi
- sindrom slomljenog srca
- Takotsubo kardiomiopatija
- Takotsubo cardiomyopathy (broken-heart syndrome). (2022). Harvard Health.
- Broken Heart Syndrome. (2021). Cleveland Clinic.
- World Heart Day. World Heart Federation.