Sve je češća pojava kardiovaskularnih smetnji u post-COVID periodu, a među pacijentima su i oni koji prije oboljevanja od COVID-a nisu imali nikakve bolesti srca, istaknuto je na okruglom stolu koji su organizirali Zaklada Hrvatska kuća srca, Hrvatsko kardiološko društvo i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Istaknuto je sljedeće:

Osobe oboljele od kardiovaskularnih bolesti, a njih je u svijetu oko 520 milijuna, imaju povećan rizik od razvoja teških oblika COVID-19. Iako je zadnjih 20 godina u Hrvatskoj prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, ako uspoređujemo broj umrlih u 2019. (22.020) i broj umrlih u 2020. godini (22.886), možemo uočiti porast umrlih od kardiovaskularnih bolesti za 866 osoba.

S obzirom da ne postoje detaljne analize, stručnjaci kažu kako ne mogu sa sigurnošću reći je li taj porast uzrokovan porastom oboljelih ili je posljedica pandemije, no značajno povećanje ne smije se zanemariti.

Kardiovaskularne smetnje mogu razviti i oni koji ih prije nisu imali

Voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti HZJZ-a Verica Kralj kaže kako brojna istraživanja koja se provode od početka pandemije istražuju povezanost komorbiditeta i bolesti COVID-19.

Naglasila je i da su bolesnici s čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti, uključujući muški spol, stariju dob, dijabetes, hipertenziju i pretilost, kao i oni s utvrđenom srčanom i cerebrovaskularnom bolešću, identificirani kao posebno ranjiva populacija s povećanim morbiditetom i smrtnošću kad obole od COVID-19.

Štoviše, napominje Kralj, značajan udio pacijenata može razviti srčano oštećenje tijekom COVID-19, bez obzira je li prethodno postojala srčana bolest ili nije.

Pročitajte članke:

• Dugotrajni COVID – post-COVID simptomi kod odraslih i djece i kako ih liječiti?
• Kako razlikovati zarazu koronavirusom od prehlade, gripe i alergije?
• Razvoj težeg oblika COVID-19 bolesti – koje skupine su pod povećanim rizikom?

Sve više težih oblika bolesti COVID-19 kod onih koji nisu cijepljeni

Ističe i kako su uočeni učestali poremećaji ritma, ali i infarkti miokarda jer virus može zahvatiti i srčani mišić te uzrokovati srčano zatajenje, što predstavlja povećani rizik od smrtnosti. 

Kardiovaskularni liječnici savjetuju preventivno ponašanje, cijepljenje kao najbolji način zaštite od teških oblika bolesti COVID-19, ali i drugih virusnih i bakterijskih respiratornih bolesti koje mogu biti opasne za kardiovaskularne bolesnike.

Pročitajte članke:

• Koje cjepivo odabrati – proteinsko cjepivo, mRNA ili vektorsko cjepivo?
• Cjepivo i alkohol – smije li se konzumirati alkohol nakon cijepljenja?
• Cijepljenje u trudnoći – mogu li se cijepiti trudnice i žene koje planiraju trudnoću?
• Cijepljenje djece protiv COVID-19 – za i protiv, nuspojave, COVID kod djece.

Predsjednik Kardiološkog društva i upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca akademik Davor Miličić rekao je kako zadnje dvije i pol godine svjedoče velikom broju pacijenata koji su imali težak oblik bolesti COVID-19, a nisu bili cijepljeni.

Ističe i kako im sve češće dolaze i osobe srednje životne dobi koje prije oboljenja nisu imale nikakvih srčanih bolesti, a sada imaju problema s tahikardijom ili čak infarkt miokarda.

Pročitajte i članke:

• Post-COVID sindrom i neurološki simptomi – koje posljedice koronavirus ostavlja na mozgu?
• Simptomi korone po danima – kako se razvijaju i kritični dani
• Omikron simptomi – kod odraslih, kod djece, kod cijepljenih, liječenje.

• koronavirus

Učitaj više izvora