Hernija diska, odnosno prolaps diska, odnosi se na promjene koje su nastale na pojedinim strukturama kralježnice (na jednom ili više diskova) između kralježaka.

Hernija diska nastaje kada mekani unutarnji dio diska iskoči iz svog ležišta u kralježnični kanal. 

Najčešći uzrok hernije diska je mehaničko preopterećenje degenerativno promijenjenog diska.

Hernija diska može iritirati obližnje živce i dovesti do boli (ishialgije), ukočenosti ili slabosti u ruci ili nozi. Točnije, kako je hernija izbočenje tkiva diska, tako može vršiti pritisak na korijen živca (koji izlazi između dva kralješka).

Većini osoba koje imaju herniju diska u liječenju nije potreban kirurški zahvat.

Smatra se kako je najmanje 50 % svih ishialgija (pojave boli) nastalo kao posljedica prolapsa diska. 

Hernija se najčešće javlja u donjem (lumbalnom) dijelu leđa između L4 – L5 i L5 – S1 kralješka, no može se pojaviti i u vratnom dijelu kralježnice.

Bolovi u donjem dijelu leđa nisu rijetka pojava, a javljaju se kod učenika, studenata, sportaša, radnika i starijih osoba.

Hernija diska (diskus hernija) – uzroci

Između kralježaka nalaze se hrskavični jastučići ispunjeni tkivom, a te jastučiće zovemo diskusi. Njihova je funkcija amortizacija. Dok se krećemo, hodamo, trčimo, skačemo ili samo sjedimo različite sile djeluju iz svih pravaca na kralježnicu. Te sile ne smiju se direktno prenositi na same kralješke pa se one ublažavaju na razini diskusa, upravo kao amortizeri.

Diskus hernija je najčešće rezultat postupnog starenja vezanog uz trošenje i degeneraciju diska. Kako starimo, spinalni diskovi gube vodu. To ih čini manje fleksibilnima i skloniji su suženju ili puknuću.

Degenerativne promjene na kralježnici nastaju na samim kralješcima, a zahvaćaju međukralježnične diskuse, zglobove, ligamente i nastavke kralježaka. Prve degenerativne promjene obično nastaju na intervertebralnom disku koji se nalazi između trupova kralježaka.

Degeneracija se očituje smanjenjem jezgre diska zbog dehidracije, smanjuje se elastičnost diska, sužava se intervertebralni prostor i tako gubi sposobnost amortizacije pritisaka.

Disk slabije prihvaća mikrotraumatska oštećenjima i tako postupnim opterećenjima nastaje hernija.

Nastalo izbočenje (nucleus pulposusa) vrši pritisak na korijen živca ili kralježničnu moždinu.

Mehaničke ili degenerativne promjene se najčešće pojavljuju na mjestu najvećeg dinamičkog opterećenja kralježnice – u području između L4-L5 i L5-S1 kralježaka.

Kod većine osoba se točan uzrok diskus hernije ne može odrediti. Ovo oštećenje najčešće nastaje između 40. i 50. godine života.

U nekim situacijama može biti uzrokovan dizanjem teških predmeta. Rijetko traumatski događaji (padovi ili udarci u leđa) mogu uzrokovati herniju diska. 

Zbog sumnje na prolaps diska, liječniku se najčešće javljaju profesionalni vozači i osobe koje rade uredske, odnosno statične ili sjedeće poslove. 

Diskus hernija (hernija diska) – simptomi 

Osoba će osjećati bol, izgubiti osjet ili osjećati slabost na mjestu gdje se dogodio prolaps diska – o položaju puknutog diska ovisi gdje je lokalizirana bol.

Intenzitet boli ovisi o jačini pritiska, odnosno jačini oštećenja živčanog korijena.

Do hernije diska većinom dolazi u donjem (lumbalnom) dijelu kralježnice te obično zahvaća jednu nogu. Hernija diska koja se javi u donjem dijelu kralježnice može uzrokovati bol u donjem dijelu leđa, duž stražnjice i noge sve do stopala (išijas). 

Također može uzrokovati slabost nogu pa osoba može imati teškoće prilikom podizanja prednjeg dijela stopala i nožnih prstiju.

Ako je hernija diska velika i smještena u središtu kralježnice, može zahvatiti živce koji kontroliraju funkciju crijeva i mokraćnog mjehura. U tom slučaju može biti potrebna hitna medicinska pomoć zbog poremećene funkcije pražnjenja stolice i mokrenja.

Ako je diskus hernijom zahvaćen vratni dio kralježnice, simptomi obično zahvaćaju jednu ruku. Osoba može osjećati bol u lopatici, pazuhu i ramenima. 

Kašljanje, smijanje, mokrenje ili napinjanje prilikom pražnjenja stolice mogu dodatno pojačati bolove uzrokovane hernijom diska. 

Simptomi se mogu pojavljivati naglo, spontano nestati ili se javljati u razmacima. Isto tako, mogu biti stalni i dugotrajni.

Najčešći znakovi i simptomi hernije diska su:

• Bol ruku ili nogu – ako imate herniju diska u donjem dijelu leđa – možete osjetiti strahovitu bol u stražnjici i bedrima, a ponekad i u stopalima. Ako je riječ o prolapsu diska u vratu, bol će u pravilu biti najintenzivnija u ramenima i rukama. Bol u ramenima i rukama možete osjetiti prilikom i kašljanja te kihanja. 
• Utrnulost ili trnci – osobe koje imaju herniju diska često osjećaju obamrlost ili trnce u dijelu tijela u kojem je pogođen živac. 
• Slabost u rukama ili nogama – mišići pogođenih živaca imaju tendenciju slabiti. Slabljenje pogođenih živaca može uzrokovati spoticanje, osjećaj slabosti prilikom kretanja te smanjenje sposobnosti podizanja ili držanja predmeta.

Ako osoba osjeti pritisak nakon kojeg se javlja išijas, bol u stražnjoj strani natkoljenice, bol koju se može osjetiti ispod koljena, riječ je o kompresiji prvog sakralnog korijena (hernija diska l5 S1) ili petog slabinskog (hernija diska l4 l5). 

Diskus hernija – dijagnoza

U postavljanju dijagnoze liječniku pomažu simptomi. Prilikom fizikalnog pregleda kralježnice, liječnik ispituje osjetljivost određenih područja, usklađivanje pokreta, mišićnu snagu, ali i reflekse. 

Radi se i test ispružene noge pri kojem osoba podiže nogu, a da pritom ne savine koljeno. Liječnik tada može primijetiti u kojem se položaju bol pojačava.

Liječnik također procjenjuje mišićni tonus u rektumu (stavljanjem prsta u rektum).

Provode se sljedeće dijagnostičke metode:

• Radiološka obrada – osnovni dijagnostički postupak, dobar prikaz koštanih struktura, indikacije za radiološku obradu su: starost iznad 50 godina, kad je u anamnezi prisutan malignitet, kod neuromotornog deficita, ako je u anamnezi trauma kralježnice i ako je neadekvatan odgovor na 4 – 6 tjedana konzervativne terapije.
• Kompjutorizirana tomografija (CT) – omogućava razlikovanje svih koštanih struktura kralježnice, mekih struktura, mišića i slično, prisutna velika doza zračenja.
• Magnetska rezonanca (MRI) – pogodna za prikaz mekih tkiva, kralježaka i diska.

Slabost mišića oko anusa te poteškoće pri mokrenju i u kontroli mjehura posebno su teški znakovi problema s kralježnicom. Ovakvi simptomi zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć. 

Diskus hernija (hernija diska) – liječenje

Ako se klinička slika osobe s hernijom diska ne pogorša, stanje se najčešće poboljša spontanim oporavkom i konzervativnim metodama bez operacije.

Nelagoda u leđima obično popušta uz oporavak kod kuće. 

Fizioterapeut vam može pokazati položaje i vježbe dizajnirane kako bi se smanjila bol uzrokovana hernijom diska. Osim toga, može preporučiti i električnu stimulaciju pogođenog područja.

Ako je riječ o blagoj do umjerenoj boli, liječnik može propisati lijekove protiv bolova kao što su Ibuprofen, Neofen ili Naproksen.

Lijekovi kao što su gabapentin (Neurontin, Gralise, Horizant), pregabalin (Lyrica), tramadol (Ultram) i amitriptilin često pomažu u oslobađanju boli. Riječ je o lijekovima koji imaju blaže nuspojave, a koriste se kao prva linija lijekova na recept kod osoba kojima je dijagnosticirana diskus hernija.

Operacija hernije diska (diskus hernije)

Gledajući mehanički, najjednostavnije bi bilo na neki način odstraniti herniju, posebice ako ona vrši pritisak na korijen živca. No, to nije tako jednostavno. Operativni zahvat je sam po sebi rizik, a i može izazvati neželjene posljedice koje opet mogu prouzročiti cijeli niz neugodnih simptoma.

Vrlo mali broj osoba s dijagnozom hernije diska na samom kraju mora pristupiti operativnom liječenju. Liječnik operaciju diska može preporučiti kada uobičajeni tretmani liječenja nisu uspjeli ublažiti simptome ni nakon šest tjedana, a pogotovo ako bolesnik osjeća utrnulost ili slabost, teškoće prilikom stajanja ili šetnje te ako je i dalje prisutna slaba kontrola mjehura. 

U mnogim slučajevima, kirurzi mogu ukloniti samo izbočeni dio diska. Rijetko, međutim, treba ukloniti cijeli disk. Ponekad, kirurg može predložiti ugradnju umjetnog diska.

Operacija se odvija u općoj anesteziji, prosječno traje između 20 – 30 minuta, a rez na koži bude velik oko 4 centimetra.

Na sam dan zahvata osoba može krenuti s hodanjem, a bolnicu napušta dan nakon operacije.

Četvrti ili peti dan osoba može prehodati i do 1000 metara u jednom mahu. Nakon operacije se počinje s rehabilitacijom koja traje dva tjedna. 

Ukupno trajanje rehabilitacije je između 2 i 3 mjeseca. Nakon operacije se započinje s vježbama za stabilizaciju trupa, a nakon šest tjedana se dozvoljava lagano trčanje i vožnja biciklom.

Do komplikacija dolazi u prosjeku u jednom od sto slučajeva.

Diskus hernija (hernija diska) – vježbe

Nakon operacije i smanjenja bolova, liječenje se većinom usmjerava na poboljšanje funkcije kralježnice uz pomoć jačanja mišića koji okružuju kralježnicu. Vježbanje je potrebno prilagoditi novonastaloj situaciji. Posebnu pažnju potrebno je usmjeriti na trbušne mišiće i mišiće donjeg dijela leđa. Prilikom vježbanja preporučuje se nositi remen koji pruža dodatnu stabilizaciju kralježnice.

Donosimo vam vježbe legendarne dr. Jo. Prije prakticiranja ovih vježbi najprije se posavjetujte s liječnikom, odnosno fizioterapeutom.

Vježbe za herniju diska (diskus herniju) 1.

Vježbe za herniju diska (diskus herniju) 2.

Hernija diska – prevencija i samopomoć

Najbolji način prevencije hernije diska je vježbanje, odnosno jačanje mišića te izbor posla koji neće značajnije i progresivno oštećivati kralježnicu. Međutim, to jednostavno nije uvijek ostvarivo.

Ako imate posao koji zahtjeva dugotrajno sjedenje, slobodno vrijeme biste trebali trošiti na aktivnosti koje uključuju kretanje i vježbanje. Ako  imate posao u kojem puno hodate ili stojite, trebali biste se posvetiti aktivnostima koje uključuju nešto mirniji tempo i odmaranje. 

Donosimo vam nekoliko savjeta uz koje možete pokušati pobijediti bol u donjem dijelu kralježnice i olakšati svakodnevno funkcioniranje:

• ako se pojavi intenzivna bol u kralježnici, najbolje je uzeti nekoliko slobodnih dana kako bi se bol smirila, 
• vrlo rijetko se događa da osoba nije sposobna za vršenje bilo kakvih aktivnosti te je primorana boraviti u krevetu nekoliko dana – ne preporučuje se dugotrajno ležanje i mirovanje jer može samo pogoršati situaciju, 
• izbjegavajte dizanje teških predmeta, sagibanje ili napinjanje u nepravilnom položaju, 
• osobama koje imaju problema s kralježnicom uvijek se savjetuje izbor kvalitetnog madraca i jastuka, 
• u olakšavanju boli mogu vam pomoći nesteroidni protuupalni lijekovi ili analgetici,
• za smanjenje grčeva i bolova preporučuju se vježbe, 
• nikada nemojte ispitivati granice vaše kralježnice ako imate problema s kralježnicom, 
• ako se bavite napornim poslom, pokušajte si barem jednom godišnje priuštiti pregled kralježnice.

• bolovi u leđima
• diskus hernija
• hernija diska
• prolaps diska