Endometrioza je složeno i često zanemareno stanje koje može značajno utjecati na kvalitetu života. Budući da njezini simptomi često nalikuju drugim bolestima, put do točne dijagnoze može biti dug i frustrirajući.

U nastavku saznajte što je endometrioza, s kojim se stanjima najčešće zamjenjuje te kako izgleda proces dijagnosticiranja.

Što je endometrioza?

Endometrioza je stanje kod kojeg tkivo slično sluznici maternice raste izvan maternice – primjerice u području zdjelice, crijeva ili mokraćnog mjehura.

Najčešći simptomi uključuju:

• jake i bolne menstrualne grčeve
• bol u zdjelici
• neredovite menstruacije.

Mogu se javiti i dodatni simptomi poput:

• bolova pri mokrenju ili pražnjenju crijeva
• bolova u leđima
• proljeva ili zatvora
• kroničnog umora
• problema s plodnošću.

Stanja s kojima se endometrioza može zamijeniti

Simptomi endometrioze mogu nalikovati brojnim drugim bolestima, uključujući ginekološke i probavne poremećaje:

• upalna bolest zdjelice – infekcija reproduktivnih organa koja uzrokuje bol u zdjelici, bol tijekom odnosa i neredovite menstruacije
• sindrom iritabilnog crijeva (IBS) – može izazvati bol u trbuhu, proljev i zatvor
• ciste na jajnicima – uzrokuju bol u donjem dijelu trbuha, hormonalne promjene i probleme s plodnošću
• adenomioza – stanje u kojem tkivo maternice urasta u njezin mišićni sloj, uzrokujući bolne i obilne menstruacije
• miomi maternice – dobroćudne izrasline koje mogu izazvati bol, obilna krvarenja i učestalo mokrenje
• intersticijski cistitis – kronična bol u mokraćnom mjehuru i učestala potreba za mokrenjem
• miofascijalna bol – bol povezana s mišićima i vezivnim tkivom, često u području zdjelice.

Zašto dolazi do pogrešne dijagnoze?

Čak 75 % osoba s endometriozom navodi da im je u nekom trenutku postavljena pogrešna dijagnoza. U prosjeku može proći i do 10 godina prije nego što se bolest točno utvrdi.

Razlozi za to uključuju:

• normaliziranje ginekološke boli
• osjećaj srama ili odgađanje odlaska liječniku
• blaži ili atipični simptomi
• bol na različitim mjestima u tijelu
• nedovoljna informiranost zdravstvenih djelatnika.

Dodatni izazov predstavlja činjenica da ne postoji jednostavan test (poput krvne pretrage) za potvrdu endometrioze.

Kako se dijagnosticira endometrioza?

Dijagnozu najčešće postavlja ginekolog nakon razgovora o simptomima, pregleda i dodatnih pretraga. Proces često uključuje isključivanje drugih bolesti koje imaju slične simptome.

Laparoskopija

Jedini pouzdan način potvrde endometrioze je kirurški zahvat – laparoskopija. Tijekom zahvata kroz mali rez uvodi se kamera u trbušnu šupljinu kako bi se pregledalo tkivo. Ako se pronađu sumnjive promjene, uzima se uzorak za analizu.

Slikovne metode

Prije operacije koriste se manje invazivne metode:

• vaginalni ultrazvuk
• rektalni ultrazvuk (ovisno o simptomima)
• magnetska rezonanca (MR) – posebno kod sumnje na dublje oblike bolesti.

Kada potražiti drugo mišljenje?

Ako imate simptome koji upućuju na endometriozu, a terapije ne donose olakšanje, razmislite o traženju drugog mišljenja.

Drugi stručnjak može:

• potvrditi postojeću dijagnozu
• predložiti drugačiji pristup liječenju
• otvoriti mogućnost dodatnih pretraga.

Ako se mišljenja razlikuju, možete ponovno razgovarati s prvim liječnikom ili potražiti treće mišljenje.

Pročitajte i ove članke:

• Endometrioza: Simptomi, liječenje, operacija – sve je tu!
• Endometrioza i ja: “Svaki neodgođeni izlazak iz stana i odrađeni radni dan slavim kao da je praznik”
• Čak 75 % slučajeva prvo se pogrešno dijagnosticira: Nove kliničke smjernice mijenjaju pristup endometriozi.

• endometrioza
• Stanja s kojima se endometrioza može zamijeniti

Učitaj više izvora