Zaklada Hrvatska kuća srca upozorava kardiovaskularne bolesnike na brojne opasnosti uslijed velikih vrućina, ali i zdravo stanovništvo te apelira da pogledaju edukacijske videe o oživljavanju kako bi mogli nekome spasiti život ako u blizini nema educiranog osoblja.

Na svojoj su stranici istaknuli:

U Hrvatskoj svakog sata jedna osoba umre od iznenadnog srčanog zastoja, dakle 24 osobe u jednom danu. Za sada nema točnih epidemioloških podataka za našu zemlju o preživljavanju nakon izvanbolničkog srčanog zastoja, no procjenjuje se da od 100 osoba koje dožive srčani zastoj, preživi njih tek pet do 10!

Visoke temperature povećavaju opasnost za zdravlje – krvne žile se šire i mijenja se krvni tlak, što može izazvati slabost i nesvjesticu. Znojenje može dovesti do iscrpljenosti i toplinskih grčeva, a dehidracija do zgrušavanja krvi ili tromboze.

Prekomjernim izlaganjem suncu može nastati toplinski udar kad se uz jako crvenu i toplu kožu javljaju:

• glavobolja
• ubrzano kucanje srca
• ubrzano disanje
• visoka tjelesna temperatura
• mučnina.

To je vrlo opasno stanje i za zdrave osobe.

Pročitajte članak “Držite se ovih preporuka za zaštitu od toplinskog udara!“.

Također su opasne i nagle promjene temperatura, pa prilikom naglog ulaska u hladno more ili rijeku može doći do naglog sužavanja krvnih žila srca, što može izazvati infarkt miokarda i dovesti do srčanog zastoja.

Brzo pozivanje hitne medicinske pomoći i započinjanje oživljavanja mogu spriječiti smrtni ishod

Upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca Davor Miličić upozorio je kako se čak 80 % iznenadnih srčanih zastoja događa izvan bolnice. Kako je svaka sekunda važna, potrebno je da što više sugrađana prođe kroz edukaciju oživljavanja.

Srčani zastoj je stanje u kojem srce prestaje pumpati krv zbog čega tijelo ostaje bez opskrbe kisikom i hranjivim tvarima te za nekoliko minuta osoba umre.

Jedini postupak kojim se to može spriječiti jest brzo pozivanje hitne medicinske pomoći i započinjanje oživljavanja. Rana reanimacija i neodložna defibrilacija, unutar 1 – 2 minute, pokazala se kao učinkovita mjera s visokim postotkom preživljavanja ugroženih osoba, pojasnio je Miličić. 

Pročitajte članak “Neodgodiva prva pomoć – što napraviti?“.

Članica Upravnog odbora Zaklade Ivana Portolan Pajić istaknula je da se rizik za zdravlje uslijed velikih vrućina može umanjiti tako da se građani pridržavaju sljedećeg:

• ne izlagati se vrućinama između 11 i 17 sati
• piti dovoljnu količinu vode
• izbjegavati alkohol, kofein i tjelesne napore
• savjetovati se s liječnikom oko terapije lijekovima
• konzumirati laganu hranu
• obavezno koristiti zaštitni faktor
• nositi pokrivalo za glavu te laganu i prozračnu odjeću.

Zalažu se za edukacije u obrazovnim institucijama i veći broj defibrilatora

Zaklada se zalaže za uvođenje Nacionalnog programa u sklopu kojeg bi se edukacija postupka oživljavanja provodila u obrazovnim institucijama, da se poveća broj dostupnih defibrilatora (AVD uređaja) na javnim mjestima, kao i broj građana laika koji znaju njima upravljati jer se tako može spriječiti veliki broj smrti uslijed iznenadnog srčanog zastoja.

Također, priložili su dva videa o kardiopulmonalnom oživljavanju koje bi građani trebali pogledati – oživljavanje samo rukama i oživljavanje s umjetnim disanjem i korištenjem AVD-a, a koje možete pogledati u nastavku.

Više informacija dostupno je i na službenoj internetskoj stranici.

Pročitajte i članke:

• Toplinski valovi: Liječnik otkriva tko je najviše ugrožen i kako se ponašati
• Sunčanica – simptomi, liječenje, sunčanica kod djece
• Kako preživjeti vrućine? – 20 korisnih savjeta iz Indije.

Učitaj više izvora