Novo istraživanje objavljeno u časopisu The Lancet Public Health pokazalo je da se razlika između ukupnog životnog vijeka i godina provedenih u dobrom zdravlju značajno povećala tijekom posljednjih nekoliko desetljeća.

Znanstvenici taj pokazatelj nazivaju “jazom morbiditeta“, odnosno razlikom između očekivanog životnog vijeka i očekivanog broja godina koje osoba provede bez ozbiljnijih zdravstvenih tegoba.

To znači da ljudi danas u prosjeku provode gotovo dvije godine više života s bolestima ili invaliditetom nego prije jedne generacije.

Očekivani životni vijek raste brže od zdravih godina života

Istraživači s Instituta za zdravstvene metrike i evaluaciju (IHME) pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta Washington analizirali su podatke o očekivanom životnom vijeku i očekivanom broju zdravih godina života 1990. – 2023. godine.

Rezultati su pokazali da je:

• očekivani životni vijek porastao s manje od 65 na gotovo 74 godine
• očekivani broj godina provedenih u dobrom zdravlju porastao s oko 56 na 63 godine.

Drugim riječima, ljudi žive dulje nego ikad prije, ali dodatne godine života često provode suočavajući se s kroničnim bolestima, bolovima ili funkcionalnim ograničenjima.

Autori ističu da se zdravstvene tegobe ne pojavljuju samo u dubokoj starosti, nego su raspoređene tijekom većeg dijela odrasle dobi.

Najveći jaz zabilježen u bogatijim zemljama

Najveći prosječni broj godina provedenih u lošem zdravlju zabilježen je u:

• SAD-u – 14 godina
• Australiji – 13,9 godina
• Kanadi – 13,7 godina.

Sličan trend uočen je u gotovo svim dijelovima svijeta. Iako stanovništvo živi dulje, raste i broj godina koje provodi s bolešću ili invaliditetom.

Najveći jaz morbiditeta imaju zemlje s visokim prihodima, gdje iznosi gotovo 13 godina, dok je najmanji u subsaharskoj Africi, gdje iznosi oko devet godina.

Žene žive dulje, ali više godina provode narušenog zdravlja

Istraživanje je pokazalo da žene u svim regijama svijeta imaju dulji očekivani životni vijek od muškaraca, ali istodobno više godina provode u lošem zdravstvenom stanju.

Prosječan jaz morbiditeta kod žena iznosi oko 12 godina, dok je kod muškaraca nešto više od devet godina.

Prema autorima istraživanja, produljenje životnog vijeka samo po sebi nije dovoljno ako dodatne godine života prate kronične bolesti i smanjena kvaliteta života.

Što najviše pridonosi godinama provedenima u lošem zdravlju?

Najveći doprinos povećanju broja godina provedenih s invaliditetom ili bolešću imaju:

• bol u donjem dijelu leđa i drugi mišićno-koštani poremećaji
• mentalni poremećaji poput depresije i anksioznosti
• gubitak sluha povezan sa starenjem
• padovi i nenamjerne ozljede
• kronične bolesti.

Istraživači naglašavaju da su mnogi od tih zdravstvenih problema povezani s čimbenicima rizika na koje se može utjecati.

Među njima se izdvajaju:

• povišena razina šećera u krvi
• prekomjerna tjelesna masa
• pothranjenost
• pušenje.

Autori zaključuju da će budući napredak u zdravom starenju ovisiti ponajprije o učinkovitijoj prevenciji, ranijem prepoznavanju bolesti i kvalitetnijoj dugotrajnoj skrbi za osobe s kroničnim zdravstvenim tegobama.

Pročitajte i ove članke:

• Globalni očekivani životni vijek promijenit će se do 2050.!
• Čak 55 % duljine vašeg života već je unaprijed određeno – znanstvenici otkrili iznenađujući podatak!
• Koja je tajna dugovječnosti? Nije važna samo kvantiteta, nego i kvaliteta života! Evo što kažu oni kojima je uspjelo.

• dugovječnost
• istraživanje
• jaz morbiditeta
• kvaliteta života

Učitaj više izvora