Cijeli život slušate iste savjete – hranite se zdravo, redovito vježbajte i klonite se loših navika ako želite doživjeti duboku starost. I iako su te preporuke i dalje itekako važne, novo veliko istraživanje sugerira da na duljinu vašeg života možda još snažnije utječu – vaši geni.

Geni bi mogli imati veći utjecaj nego što se mislilo

Velika studija objavljena 29. siječnja u časopisu Science pokazuje da genetika može objašnjavati čak 55 % duljine životnog vijeka pojedinca. To je znatno više od ranijih procjena, koje su se kretale između 6 – 33 %.

Znanstvenici su do tog zaključka došli proučavajući blizance. Pritom su razdvojili smrti uzrokovane vanjskim čimbenicima – poput nesreća ili infekcija – od onih povezanih s unutarnjim procesima starenja, primjerice kroničnim bolestima ili prirodnim padom zdravstvenog stanja.

Glavni autor studije Ben Shenhar, istraživač starenja s Weizmann instituta za znanost u Izraelu, istaknuo je da dobiveni rezultati nisu iznenađenje:

Ako pogledate istraživanja na blizancima za gotovo bilo koju ljudsku osobinu, često dobijete oko 50 % nasljednosti. Primjerice, i dob ulaska u menopauzu – koja je povezana sa starenjem – ima nasljednost od oko 50 %.

Geni postavljaju granice, ali nisu jedini faktor

Morten Scheibye-Knudsen sa Sveučilišta u Kopenhagenu smatra da je ovakav pristup pomogao ukloniti “vanjski šum” kako bi se bolje razumjeli procesi starenja. Ističe:

Ljudi mogu živjeti najviše oko 120 godina, stanica kvasca živi 13 dana, a grenlandski kit i do 200 godina. To znači da su naši geni već postavili određenu granicu našeg životnog vijeka. Teško je vjerovati da je sve isključivo rezultat ponašanja.

Ipak, nisu svi stručnjaci potpuno suglasni oko podjele na “unutarnje” i “vanjske” uzroke smrti. Dr. Eric Verdin, direktor Instituta Buck za istraživanje starenja u Kaliforniji, upozorava na to da čak i infekcije – poput COVID-19 – mogu biti pod snažnim utjecajem genetike.

Geni imaju golemu ulogu u tome kako će vaš organizam reagirati na infekciju, naglašava.

Unatoč tome, autori studije su dodatno analizirali podatke, uzimajući u obzir povećanje zdravstvenih rizika s dobi, i zaključili da genetika i dalje objašnjava oko 50 % očekivanog životnog vijeka.

Zašto neki ljudi dožive 100. rođendan?

Rezultati se nadovezuju na ranija istraživanja koja pokazuju da stogodišnjaci često imaju gene koji smanjuju rizik od kroničnih bolesti.

Drugim riječima, oni ne “preživljavaju unatoč svemu”, već imaju zaštitne gene koji ih štite od štetnih učinaka starenja.

Dosad je samo nekoliko gena povezano s dugovječnošću, uključujući FOXO3, APOE i SIRT6. No stručnjaci smatraju da na duljinu života ne utječe jedan gen, već kompleksna suradnja mnogo njih.

Znači li to da su stil života i navike nevažni?

Nipošto. Ako genetika objašnjava 55 % duljine života, preostalih 45 % i dalje ovisi o vama – o vašoj prehrani, tjelesnoj aktivnosti, pušenju, konzumaciji alkohola i drugim navikama.

Problem je, kako upozoravaju stručnjaci, što ovakvi podaci kod nekih ljudi mogu izazvati osjećaj fatalizma – “Ako je sve u genima, zašto bih se trudio?”. No, to je pogrešan zaključak.

Iako vam genetika može dati određeni “raspon” potencijalne duljine života, vaš stil života može taj raspon pomaknuti – u boljem ili lošijem smjeru. Drugim riječima, geni postavljaju okvir, ali vi i dalje imate značajnu ulogu u tome kako će vaša priča završiti.

Zato i dalje vrijedi – brinite o sebi, krećite se, hranite se kvalitetno i njegujte zdrave navike. Možda ne možete promijeniti gene koje ste naslijedili, ali možete utjecati na to kako će se oni “izražavati” kroz vaš život.

Pročitajte i ove članke:

• Koja je tajna dugovječnosti? Nije važna samo kvantiteta, nego i kvaliteta života! Evo što kažu oni kojima je uspjelo
• 5 stvari koje trebate raditi svaki dan za dug i zdrav život
• Vaši praunuci vjerojatno neće doživjeti stotu.

• dugovječnost i geni
• istraživanje
• zdrav stil života i dugovječnost

Učitaj više izvora