Svi znamo da je kretanje važno za zdravlje, ali novo istraživanje otkriva da samo redovita tjelesna aktivnost nije dovoljna za zaštitu mozga od starenja.

Naime, starije osobe koje puno vremena provode sjedeći – bez obzira na to koliko vježbaju – imaju veći rizik od kognitivnog pada i Alzheimerove bolesti. Saznajte zašto sjedenje može nadjačati dobrobiti vježbanja i kako u svakodnevicu ubaciti više kretanja.

Sjedenje – skriveni neprijatelj zdravog mozga

Tjelesna aktivnost poboljšava pamćenje, potiče koncentraciju i smanjuje tjeskobu i depresiju. No, novo američko istraživanje pokazuje da kod starijih osoba redovito vježbanje nije dovoljno za smanjenje rizika od Alzheimerove bolesti ako ostatak dana provode sjedeći.

Dr. Marissa Gogniat, voditeljica studije i profesorica neurologije na Sveučilištu u Pittsburghu, za Everyday Health kaže:

Mnogi ljudi misle da su “na sigurnom” samo zato što vježbaju. No, ako ostatak dana provedu na stolcu, rizik za Alzheimerovu bolest ostaje visok.

Tko je sudjelovao u istraživanju?

Znanstvenici su pratili oko 400 osoba starijih od 50 godina tijekom sedam godina. Sudionici su 10 dana nosili pametni sat koji je bilježio njihovu razinu kretanja 24 sata dnevno. Većina ih je bila fizički aktivna – 87 % ih je ispunjavalo preporuke američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (150 minuta aktivnosti tjedno).

Unatoč tome, oni koji su tijekom dana sjedili više (ne računajući spavanje), češće su pokazivali znakove pada pamćenja i sporijeg razmišljanja. Ovi negativni učinci su se pokazali neovisnima o količini vježbanja.

Najveći rizik imali su oni s genetskom predispozicijom za Alzheimerovu bolest – nositelji APOE-e4 gena, koji se može otkriti rutinskom krvnom pretragom.

Koliko sjedenja je previše?

Sudionici studije u prosjeku su sjedili oko 13 sati dnevno. Iako istraživači nisu odredili točnu granicu “previše sjedenja”, slažu se da – što više sjedimo, to je veći rizik.

Mišići s vremenom slabe ako ih ne koristimo. Ako se ne krećete, izgubit ćete tu sposobnost, kaže dr. Carli Carnish s američkog sveučilišta Case Western Reserve.

Kod starijih osoba to može brzo dovesti do smanjenja pokretljivosti, što dodatno povećava potrebu za sjedenjem – što stvara začarani krug.

Autori ističu kako nisu pratili što su sudionici radili dok su sjedili – jesu li npr. rješavali križaljke ili gledali TV. Prethodna istraživanja su pokazala da aktivnosti koje mentalno stimuliraju, poput društvenih igara ili slagalica, mogu pomoći u očuvanju kognitivnih funkcija.

Zato se sumnja da nije isto sjediti i rješavati sudoku ili samo pasivno gledati ekran.

Kako smanjiti sjedenje u svakodnevici?

Za početak stručnjaci preporučuju kratke pokrete svakog sata – hodanje po stanu, istezanje ili čak vježbe tijekom TV reklama.

Primjeri aktivnosti koje pomažu su:

• hodanje
• vrtlarenje
• kućanski poslovi
• grupni treninzi
• rekreativni sportovi
• igra s unucima
• plivanje
• ples.

Pročitajte i ove članke:

• Kognitivni pad: Važno je razlikovati prirodno starenje od bolesti! Psihologinja otkriva značenje ovog pojma i kako ga usporiti
• Početni simptomi Alzheimera nisu vezani samo uz pamćenje
• 7 faza Alzheimera: Evo kako prepoznati kognitivni pad i u kojem je stadiju oboljela osoba.

• alzheimerova bolest
• istraživanje
• sjedenje
• starenje mozga

Učitaj više izvora