Revolucionarna studija u Cell Metabolism je otkrila nove uvide u to kako ugljikohidrati, proteini i masti utječu na lučenje inzulina. Istraživači su ispitivali otočiće gušterače preminulih ljudskih donora, s i bez dijabetesa tipa 2, kao i otočiće dobivene iz matičnih stanica, kako bi razumjeli te učinke.

Tradicionalno se smatralo da otočići gušterače, koji sadrže beta stanice koje reguliraju šećer u krvi, najjače reagiraju na ugljikohidrate, umjereno na proteine, a minimalno na masti. Međutim, ova studija sugerira složeniji i individualiziraniji odgovor inzulina na te makronutrijente.

Iako se ovi nalazi iz laboratorijskih studija možda ne odnose izravno na žive ljude, mogli bi značajno utjecati na personalizirane strategije prehrane za bolje upravljanje šećerom u krvi i cjelokupno zdravlje.

Studija na 140 preminulih donora

Istraživači sa Sveučilišta British Columbia proučavali su otočiće gušterače 140 preminulih donora između 2016. i 2022. godine, izlažući ih glukozi, aminokiselinama i masnim kiselinama dok su pratili lučenje inzulina. Također su analizirali promjene ekspresije gena u otočićima donora s i bez dijabetesa tipa 2 koristeći RNA sekvenciranje i proteomičku analizu.

Većina donorskih otočića najjače je reagirala na glukozu, umjereno na aminokiseline, a minimalno na masne kiseline. Međutim, oko 9 % otočića jače je reagiralo na proteine, a 8 % na masti.

Otočići s pojačanim odgovorom na proteine ​​često su potjecali od donora s dijabetesom tipa 2 i povezani su s dužim vremenom laboratorijske kulture. Oni koji su više reagirali na masti bili su od donora s lošijom razinom HbA1c, vjerojatno zbog nezrelosti beta stanica.

Nisu pronađene razlike na temelju indeksa tjelesne mase ili dobi, ali su primijećene spolne razlike u inzulinskim odgovorima, pri čemu ženski otočići luče manje inzulina kao odgovor na umjerenu glukozu. To ukazuje na potencijalne razlike u dijabetesu povezane sa spolom.

Dok ovi nalazi naglašavaju varijabilnost inzulinskih odgovora, na njih mogu utjecati laboratorijski uvjeti. Slične varijacije nisu uočene u otočićima gušterače miša, što sugerira da su laboratorijski uvjeti mogli utjecati na odgovore ljudskih otočića.

Ograničenja studije

Stručnjaci koji nisu bili uključeni u studiju uočili su ograničenja u primjeni ovih otkrića na žive ljude zbog razlika u protoku krvi, razinama hormona i drugim čimbenicima. Unatoč tome, studija naglašava potencijal za personalizirane prehrambene strategije temeljene na individualnim odgovorima na inzulin.

Potrebna su buduća istraživanja i klinička ispitivanja kako bi se potvrdili ovi nalazi i njihova primjenjivost u uvjetima stvarnog svijeta. Studija sugerira da bi personalizirani planovi prehrane mogli poboljšati liječenje dijabetesa, uz potencijalne genetske testove za određivanje optimalnih omjera makronutrijenata za pojedince.

U međuvremenu, pojedinci bi trebali slijediti trenutne prehrambene smjernice i surađivati ​​s pružateljima zdravstvenih usluga, kako bi prilagodili svoju prehranu za optimalno upravljanje šećerom u krvi.

Pročitajte i ove članke:

• Zabranjena hrana za dijabetičare: Nutricionistica otkriva koje namirnice mogu naglo i brzo povećati razinu šećera u krvi
• Recepti za dijabetičare: Ugljikohidrati nisu zabranjeni! Imamo jednostavne i fine recepte koji će šećer držati pod kontrolom
• Voće za dijabetičare: Nutricionistica otkriva što je važno znati.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ne trebaju vam utezi!

12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića

• Tomislav Stanić
• 4 min čitanja

• istraživanje
• lučenje inzulina
• masti
• proteini
• ugljikohidrati