Dojenje donosi brojne zdravstvene koristi i za dijete i za majku, no istodobno je riječ o razdoblju tijekom kojega se žensko tijelo prilagođava velikim hormonalnim, fizičkim i emocionalnim promjenama, zbog čega je osjećaj umora iznimno česta pojava.

Mnoge majke tijekom prvih tjedana i mjeseci nakon poroda primjećuju da su iscrpljenije nego prije trudnoće, što je potpuno očekivano jer se organizam oporavlja od poroda, proizvodi mlijeko, prilagođava novom ritmu života te se istodobno nosi s čestim noćnim buđenjima i brigom o novorođenčetu.

Iako je umor tijekom dojenja u većini slučajeva prolazna i normalna pojava, važno je razlikovati uobičajeni osjećaj iscrpljenosti od izrazitog ili dugotrajnog umora koji može upućivati na zdravstveni problem i zahtijevati liječničku procjenu.

Nakon poroda organizam ulaže značajnu količinu energije u oporavak maternice, zacjeljivanje tkiva te uspostavljanje proizvodnje majčinog mlijeka. Stvaranje mlijeka svakodnevno troši dodatnu energiju, zbog čega dojilje imaju povećane energetske potrebe u usporedbi sa ženama koje ne doje.

Jedan od najvažnijih razloga umora jest nedostatak kvalitetnog sna. Novorođenčad se tijekom prvih mjeseci života budi svaka dva do četiri sata radi hranjenja, pri čemu majčin san postaje isprekidan i često nedostatan.

Čak i kada ukupno vrijeme provedeno u krevetu nije znatno kraće nego prije trudnoće, učestala buđenja mogu spriječiti ulazak u dublje faze sna koje su ključne za tjelesni i mentalni oporavak.

Hormonalne promjene također imaju važnu ulogu. Tijekom dojenja povećava se lučenje prolaktina, hormona odgovornog za stvaranje mlijeka, dok oksitocin potiče otpuštanje mlijeka iz dojki.

Oksitocin često izaziva osjećaj opuštenosti i pospanosti, zbog čega mnoge žene tijekom ili neposredno nakon dojenja osjećaju potrebu za odmorom ili snom.

Dodatni čimbenici koji mogu pridonijeti umoru uključuju:

• povećani psihički stres
• prilagodbu novoj roditeljskoj ulozi
• brigu za novorođenče
• nedovoljnu pomoć okoline
• činjenicu da mnoge majke istodobno skrbe i za stariju djecu ili se brzo vraćaju svakodnevnim obvezama.

Dojenje samo po sebi nije štetno za zdravlje majke niti uzrokuje kroničnu iscrpljenost, ali predstavlja dodatni fiziološki napor koji povećava potrebe organizma za energijom, tekućinom i hranjivim tvarima.

Dojenje i umor – kada posjetiti liječnika?

Premda je određeni stupanj umora očekivan, postoje situacije u kojima iscrpljenost može biti znak zdravstvenog problema koji zahtijeva liječničku obradu. Jedan od čestih uzroka izrazitog umora nakon poroda jest anemija, osobito ako je tijekom poroda došlo do većeg gubitka krvi.

Osim toga, umor mogu uzrokovati:

• poremećaji rada štitnjače, posebice postpartalni tireoiditis
• nedostatak željeza, vitamina B12 ili vitamina D
• infekcije
• kronične bolesti
• pojedini lijekovi.

Važno je razmišljati i o postporođajnoj depresiji, koja se ne očituje samo tugom nego često uključuje izrazitu iscrpljenost, gubitak interesa za svakodnevne aktivnosti, osjećaj bezvrijednosti, poteškoće s koncentracijom i poremećaje spavanja koji nisu isključivo posljedica njege djeteta.

Potrebno je javiti se liječniku ako je umor:

• izrazito intenzivan
• traje dulje vrijeme
• pogoršava se unatoč odmoru
• praćen povišenom temperaturom, ubrzanim radom srca, otežanim disanjem, izraženom vrtoglavicom, nesvjesticom ili drugim zabrinjavajućim simptomima.

Kako smanjiti umor tijekom dojenja?

Potpuno uklanjanje umora često nije moguće tijekom prvih mjeseci života djeteta, ali postoje brojne mjere koje mogu pomoći u očuvanju energije i bržem oporavku organizma.

Preporučuje se odmarati kada god dijete spava, čak i ako je riječ o kraćem dnevnom odmoru jer je kvalitetan odmor važan za zdravlje majke i uspješno dojenje.

Prehrana treba biti raznolika i uravnotežena te sadržavati dovoljne količine proteina, cjelovitih žitarica, voća, povrća, zdravih masnoća i mliječnih proizvoda ili drugih izvora kalcija.

Dovoljna hidracija je važna jer potrebe za tekućinom tijekom dojenja rastu.

Umjerena tjelesna aktivnost, poput svakodnevne šetnje na svježem zraku nakon što liječnik potvrdi da je sigurna, može poboljšati raspoloženje, kvalitetu sna i opće psihofizičko stanje.

Majčino mlijeko sadrži idealan omjer hranjivih tvari, antitijela i drugih zaštitnih čimbenika koji štite dijete od brojnih infekcija te pridonose pravilnom rastu i razvoju.

Za majku dojenje potiče brže stezanje maternice nakon poroda, može smanjiti rizik od razvoja raka dojke i jajnika, šećerne bolesti tipa 2 te pojedinih kardiovaskularnih bolesti, a kod mnogih žena pridonosi i lakšem povratku tjelesne težine prije trudnoće.

---

Svjetski tjedan dojenja obilježava se svake godine u kolovozu s ciljem promicanja dojenja, edukacije roditelja i zdravstvenih djelatnika te povećanja svijesti o važnosti majčinog mlijeka za zdravlje djece i majki.

Tijekom Svjetskog tjedna dojenja diljem svijeta organiziraju se predavanja, radionice, savjetovališta, javnozdravstvene kampanje i različite edukativne aktivnosti kojima se roditeljima pružaju provjerene informacije o pravilnom dojenju, rješavanju najčešćih poteškoća te važnosti podrške obitelji, zdravstvenog sustava i zajednice.

---

Pročitajte i ove članke:

• Dojenje i stres: Kako utječu jedno na drugo?
• Viroza i dojenje: Kako majčino mlijeko može zaštititi bebu?
• Hrana za dojilje: Što je zabranjeno, a što potiče mlijeko?

• dojenje i umor

Učitaj više izvora