Pozitivna psihologija je jedno od modernijih područja psihologije koje se u posljednjih nekoliko godina populariziralo među brojnom publikom. U pitanju je grana psihologije usmjerena na snage pojedinca te njegove karakterne prednosti i ponašanja koja ga usmjeravaju prema izgradnji smislenog i svrhovitog života.

Poanta pozitivne psihologije je pronalaženje elemenata dobrog života koji pojedinca okreću prema procvatu i ispunjenju te cjelokupnom blagostanju i zadovoljstvu života.

Pozitivna psihologija

Glavni fokus pozitivne psihologije je pronalaženje smisla i dubokog životnog zadovoljstva, a ne samo prolazne sreće za kojom danas mnogi trče. Ocem pozitivne psihologije naziva se Martin Seligman koji se u svojim radovima bavio različitim elementima dobrog, ugodnog i smislenog života. Istraživao je pozitivne emocije te se bavio proučavanjem iskustava i ponašanja uključenih u različite verzije pozitivnog života, stanja i emocija.

Zagovornici pozitivne psihologije usmjeravali su svoja istraživanja na snage i vrline pojedinca kao što su mudrost, znanje, hrabrost, humanost, pravednost, optimizam, umjerenost, zahvalnost, nada, humor itd.

Prepoznavanje takvih snaga u osobi otvara puteve prema ostvarivanju dobrog i smislenog života o kakvom pričaju pozitivni psiholozi. Taj život nije lišen prepreka i poteškoća, ali se na njih gleda iz jedne drugačije perspektive koja ostavlja prostora za shvaćanje svrhe takvih iskustava u kontekstu otkrivanja vlastitog životnog smisla.

Važnost pozitivnih emocija

Jedna od velikih zagovornica pozitivne psihologije, Barbara Fredrickson, razvila je sa svojim kolegama nekoliko teorija o pozitivnim emocijama kojima je istaknula njihovu važnost u životu svakog pojedinca. Njihova studija pozitivnih emocija predstavila je “velikih 10” emocija među koje spadaju ljubav, radost, zahvalnost, mir, spokoj, nada, ponos, zabava, inspiracija i strah.

Pomoću njih možemo stvoriti različite sretne navike koje značajno utječu na razvoj naše pozitivnosti. Fredrickson često naglašava volonterstvo i emociju zahvalnosti za koju smatra da je sastavni dio pozitivnog razmišljanja i sretnih navika.

Istraživanja u području pozitivne psihologije ne negiraju važnost i svrhu negativnih emocija. Treba naglasiti da i one imaju svoju dobru stranu, odnosno funkciju koja je uglavnom zaštitna i služi nam za preživljavanje u određenim opasnim i neugodnim situacijama, te nas pokreću na akciju i promjene na bolje.

Kada doživljavamo neko pozitivno iskustvo, nema mjesta neugodnim emocijama u tom trenutku. Međutim, kada doživljavamo neko negativno iskustvo, pozitivne emocije se mogu pojaviti i na taj način poništiti djelovanje onih negativnih emocija te utjecati neizravno blagotvorno na naš organizam, uključujući fizički i psihički sustav.

Primjerice, radost je jedna od pozitivnih emocija koja ljudima daje potrebu za nekom ugodnom aktivnošću, kao što su kreativnost ili druženje. Radost je toliko jaka emocija da, kada je osobe intenzivno doživljavaju, omogućuje osjećaj pomicanja granica i prevladavanja prepreka koje su se nekad činile nemogućima.

Pozitivna psihologija na poslu

Mnogi odgovorni u kreiranju radnih politika još uvijek ne uzimaju u obzir važnost pozitivne psihologije i brojnih istraživanja u ovom području koje značajno pridonose radu u organizacijama, što najbolje mogu potvrditi oni koji ih već godinama uspješno provode.

Naime, stručnjaci koji proučavaju tržište rada uočavaju od završetka pandemije snažan pokret radnika koji traže posao u skladu s njihovim vrijednostima, umjesto praćenja zastarjelih stavova koji su se usmjeravali na traženje “sigurnog” i dugotrajnog radnog mjesta.

Sve je poznatiji quiet quitting i veliki odljev kvalitetnih radnika iz ustanova u kojima, koliko god sigurni bili, nisu prepoznati kao autentični pojedinci sa svojim snagama i vrlinama, a ne samo kao nositelji kojekakvih licenci i titula.

Već neko vrijeme naglašava se važnost prepoznavanja metoda pozitivne psihologije u radnom okruženju koje poboljšavaju psihološku dobrobit i mentalno blagostanje. Najbolji radnici svoje radne organizacije sve rjeđe napuštaju zbog niskih primanja.

Njihov glavni motiv je traženje poslodavca koji će prepoznati njihove karakteristike ličnosti koje mogu utjecati na izgradnju kulture pozitivnosti i dobrobiti, kvalitetnu suradnju i komunikaciju među članovima tima, adekvatno donošenje odluka i rješavanje problema te razvoj osnažujućeg stila vodstva koji prepoznaje radnika kao osobu, a ne samo kao sredstvo za povećanje profita.

U svijetu brzih i iznenadnih promjena, rekordne stope inflacije, pandemija i ratova, zaposlenici traže vođe koji će znati razviti otporniju i prilagodljiviju radnu snagu koja se zna nositi s promjenama i neizvjesnošću.

Pritom se traže oni menadžeri koji će znati razvijati kreativnost i inovativnost, ulagati u znanje i vještine svojih zaposlenika te adekvatno reagirati na stresne okolnosti i smanjenje burnouta u radnim organizacijama. To ujedno znači poboljšanje fizičkog i mentalnog zdravlja zaposlenika kroz različite beneficije te smanjenje troškova zdravstvene skrbi i sati odsustva s posla zbog bolovanja.

Toksična pozitivnost

S obzirom na to da je pozitivna psihologija privukla mnogobrojnu publiku diljem svijeta, pojavile su se i one teorije koje su otišle u krivom smjeru te tako doprinijele stvaranju struje toksične pozitivnosti koja narušava ispravno shvaćanje znanstveno dokazanih koncepata pozitivne psihologije.

Pregledavanje društvenih mreža i natpisa na kojekakvim proizvodima redovito ide u smjeru toksične pozitivnosti (“Samo misli pozitivno!”, “Ne brini, budi sretan!”, “Sve je dobro!” itd.). Pozitivnim afirmacijama možemo potaknuti i pozitivne emocije, ali to nije smisao ove grane psihologije.

Poanta je pronaći dublji i veći smisao čak i onda kada stvari baš i ne idu, kada i nije sve dobro i kada nismo nužno najsretniji stanovnici ovog svijeta.

Toksična pozitivnost radi baš suprotno – umjesto da nas suoči s realnim problemima koji traže ponekad zahtjevnija rješenja, ona nas nastoji na neadekvatne načine maknuti iz te situacije, odnosno potaknuti na izbjegavanje, potiskivanje ili odbijanje negativnih emocija ili iskustava.

Pozitivna psihologija ne ignorira negativna iskustva i emocije kao sredstvo rasta, nego ih usmjerava i promatra iz drugačije perspektive te ulazi u dublju problematiku kako bi pronašla svrhu iste.

Uvijek je lakše ostati na emocionalnoj površini nego u potpunosti iskusiti teške osjećaje koji će nas možda i dugoročno potpuno promijeniti. No, to zaista može biti baš ona promjena koju trebate.

Ni Viktor Frankl sigurno nije priželjkivao iskustvo u koncentracijskom logoru, ali u svojoj knjizi Čovjekova potraga za smislom govori kako je u svemu tome što je proživio pronašao najdublju ljudsku čežnju, odnosno životni smisao. Frankl je također istaknuo da smisao dolazi iz svrhovitog rada, ljubavi prema drugome i hrabrosti u suočavanju s teškoćama i patnjom.

Čak i onda kada se nalazimo u nama najgoroj životnoj situaciji, moguće je pronaći smisao takvog iskustva i odabrati ne odustati.

Međutim, umjesto izbora očaja, bespomoćnosti i pesimizma, čovjek uvijek može pronaći način u kojem će iz svoje patnje izaći jači te pronaći priliku da stvari promijeni na bolje. Priznati samom sebi bol i slabost, a istovremeno ne izgubiti nadu i zahvalnost – velika je ljudska vrlina.

Pozitivna psihologija – prijedlozi knjiga

U moru raznorazne ponude knjiga iz pozitivne psihologije, sljedećih nekoliko preporuka svakako uvrstite na svoj popis za čitanje u narednim jesensko-zimskim danima:

• Optimistično dijete (Martin Seligman)
• Pozitivna psihologija (Ingrid Brdar, Dubravka Miljković i Majda Rijavec)
• Pozitivna psihologija na poslu (Dubravka Miljković i Majda Rijavec)
• Kako postati i ostati (ne)sretan? (Dubravka Miljković i Majda Rijavec)
• Čovjekovo traganje za smislom (Viktor E. Frankl).

Pročitajte i ove članke:

• Psihološke knjige koje vrijedi pročitati: Po preporuci stručnjakinje! Ovih 10 knjiga treba se naći na vašoj to do listi
• Vrste emocija: Mogu pomoći, a mogu biti i destruktivne! I mnogi bježe od njih! Psihologinja otkriva sve o njima i kamo vodi njihovo izbjegavanje
• Kako biti sretan sam sa sobom? Psihologinja ima osam savjeta.

• pozitivna psihologija
• pozitivna psihologija - knjiga
• pozitivna psihologija na poslu

Učitaj više izvora