Logoterapija: Psihoterapijski pristup Viktora Frankla koji odgovara na pitanja čovjekovog traganja za smislom

Logoterapija

Logoterapija je psihoterapijski pristup koji se temelji na traženju i otkrivanju životnog smisla. Utemeljio ga je Viktor Frankl, vrhunski austrijski psihijatar i psihoterapeut, čija su osobna iskustva koja je proživio tijekom Drugog svjetskog rata prožeta kroz ovaj psihoterapijski pravac.

Logoterapijski pristup usmjeren je na budućnost, duhovnu dimenziju čovjeka, njegovu osobnu odgovornost te sposobnost da izdrži poteškoće i patnje koje doživljava tijekom života kroz potragu za vlastitim smislom.

Živi kao da već živiš drugi put i kao da si prvi put griješio kao što se sad spremaš pogriješiti. (Viktor Frankl)

Logoterapija i Viktor Frankl
FOTO: Guliver image

Logoterapija i Viktor Frankl

Logoterapija je vrsta psihoterapije koja se temelji na čovjekovu traganju za smislom te shvaćanjem čemu teži njegov život i koja mu je svrha.

Austrijski psihijatar i psihoterapeut Viktor Frankl je osnovao logoterapiju kao psihoterapijski pravac tijekom svojih 30-ih godina. U tom životnom razdoblju suočava se s najvećim užasima Drugog svjetskog rata kada na vlastitoj koži proživljava okrutnosti koncentracijskih logora (uključujući i Auschwitz).

Iako je kao zatočenik u logorima izgubio sve što je imao, nije izgubio ono najvrjednije – smisao života.

Vjerovao je da kada više ne možemo promijeniti situaciju, prisiljeni smo promijeniti sebe kako bismo preživjeli.

Usmjerenost čovjeka prema smislu valja ocjenjivati kao mjerilo duševnog zdravlja. (Viktor Frankl)

U svojoj knjizi Čovjekovo traganje za smislom, koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim, detaljno opisuje svoja iskustva te upoznaje čitatelja s osnovnim načelima logoterapije. Tvrdio je da život može imati smisla čak i u najtežim okolnostima te da su ljudi motivirani nečim što se zove “volja za smislom”, bez obzira na njihov društveni, ekonomski ili neki drugi položaj.

Godinama nakon što je utemeljena logoterapija, edukacija i potreba za istom i dalje su prisutne i aktualne u društvenim krugovima, kako među stručnjacima u području mentalnog zdravlja, tako i među brojnim zainteresiranim građanima koji shvaćaju njezinu vrijednost za osobni rast i razvoj.

psihoterapija - logoterapija
FOTO: Shutterstock

Osnovna načela logoterapije

Frankl je uvijek isticao duhovnu dimenziju čovjeka koju su brojni drugi psihoterapijski pravci zanemarivali. Kao i svaka druga psihoterapija, logoterapija nastoji pomoći čovjeku da iskoristi vlastite psihičke resurse kako bi se mogao suočiti s različitim životnim nedaćama, a logoterapija u velikoj mjeri obuhvaća duhovne resurse čovjeka kako bi obuhvatila sve njegove dimenzije – tjelesnu, duševnu i duhovnu.

Također se naglašava ljudska odgovornost kao bitna osnova ljudske egzistencije. Frankl je smatrao da je čovjek taj koji može donijeti odluku o promjeni vlastite pozicije u određenim životnim okolnostima te da je njegova odgovornost pronalaziti i davati odgovore na ono što mu se događa, odnosno na životna pitanja kojima se testiraju i preispituju njegove odluke i ciljevi.

Međutim, ističe veliku problematiku bijega u masu kojoj čovjek pribjegava u današnjem svijetu, čime gubi ono njemu najsvojstvenije – odgovornost.

Frankl je vjerovao da su brojni problemi povezani s mentalnim zdravljem prikrivena egzistencijalna tjeskoba te da u suvremenom dobu vladaju kriza i nedostatak smisla koje je nazvao “egzistencijalnim vakuumom”. Smatrao je da čovjek ne treba stanje lišeno svake napetosti, nego određenu zdravu dozu napetosti koja ga usmjerava prema vrednotama. Također, u knjizi Čovjekovo traganje za smislom navodi:

Nije svaki konflikt nužno neurotičan; određena količina konflikata normalna je i zdrava. Jednako tako ni patnja nije uvijek patološki fenomen; umjesto simptoma neuroze, patnja može biti ljudsko dostignuće, osobito ako nastane iz egzistencijalne frustracije. Strogo bih se usprotivio tvrdnji da čovjekovo traganje za smislom života, ili čak sumnja u njegovo postojanje, u svakom pojedinom slučaju proizlaze iz bolesti ili da njome rezultiraju. Egzistencijalna frustracija sama po sebi nije patološka ni patogena. Čovjekova zabrinutost, čak i očaj, zbog nesvrsishodnosti života egzistencijalna su tjeskoba, ali nikako mentalna bolest.
Logoterapija - knjige
FOTO: Shutterstock

Logoterapija – knjige

Za sve one koji razmišljaju o odabiru logoterapije kao psihoterapijskog tretmana ili edukacije u području psihoterapije, postoji brojna kvalitetna i korisna literatura koja pobliže opisuje logoterapijska načela i tehnike. Neke od knjiga, a posebno Čovjekovo traganje za smislom, definitivno spadaju u kategoriju knjiga koje morate (barem jednom) pročitati za života. Još neke od knjiga u ovom području su:

  • Viktor E. Frankl, Liječnik i duša: Temelji logoterapije i egzistencijske analize
  • Viktor E. Frankl, Odgovoriti životu: Autobiografija
  • Viktor E. Frankl, Patnja zbog besmislena života: Psihoterapija za današnje vrijeme
  • Elisabeth Lukas i Heidi Schonfeld, Konkretna logoterapija: Psihoterapija u dostojanstvu
  • Elisabeth Lukas, Osnove logoterapije: Slika čovjeka i metode
  • Elisabeth Lukas, I tvoja patnja ima smisla: Logoterapijska pomoć u krizi
  • Alex Pattakos, Zatočenici vlastitih misli: Načela Viktora Frankla za otkrivanje smisla u životu i radu.

Za sve one koje dodatno zanima logoterapija, iskustva polaznika edukacija i onih koji su prošli kroz psihoterapijski tretman u ovom području, informacije mogu potražiti na stranici Hrvatskog centra za logoterapiju i egzistencijalnu analizu. Tamo se također nalaze sve informacije vezane za upise za edukaciju, literaturu i novosti u području logoterapije.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Frankl, V. E. (2021). Liječnik i duša. Temelji logoterapije i egzistencijske analize. Kršćanska sadašnjost: Zagreb.
  2. Frankl, V. E. (2015). Čovjekovo traganje za smislom. Planetopija: Zagreb.
  3. Schulenberg, S. E. i sur. (2008). Logotherapy for clinical practice. Psychotherapy: Theory, Research, Practice, Training, 45(4): 447–63.
  4. Reker, G. T. (1994). Logotheory and logotherapy: Challenges, opportunities, and some empirical findings. International Forum for Logotherapy, 17(1): 47–55.

Ocijenite članak

3 / 5   2

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu