Pokušavaju li vas vaše noćne more upozoriti na nešto?
- Budite prvi i komentirajte!
- 2 min čitanja

Svi smo barem jednom osjetili nelagodu nakon buđenja iz noćne more – pad s visine, progonstvo od strašne životinje ili osjećaj izgubljenosti i nemoći.
No, što ovi snovi zapravo znače i mogu li biti znak da nešto nije u redu s našim zdravljem? U nastavku otkrivamo najčešće teme noćnih mora i kada učestale noćne more mogu biti znak većeg zdravstvenog problema.
Najčešće noćne more
Noćne more, baš kao i snovi, dolaze u različitim oblicima, ali postoje određene teme koje se ponavljaju. Studija iz 2018. godine, objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine, proučila je snove više od 1.200 ispitanika i otkrila najčešće teme:
- 19 % – smrt ili ozljeda voljenih osoba
- 18 % – neuspjeh ili osjećaj nemoći
- 18 % – fizička agresija
- 15 % – nesreće
- 14 % – progonstvo
- 11 % – zdravstvene brige ili smrt.
Slična istraživanja pokazala su da su padanje i progonstvo najčešće noćne more, dok više od polovice ispitanika često sanja o smrti, osjećaju izgubljenosti ili zatočenosti. Žene su također sklonije snovima o gubitku voljene osobe ili susretu s pokojnikom.
Mogu li noćne more biti upozorenje?
Iako znanost još uvijek istražuje snove i njihove uzroke, istraživanja pokazuju da učestale noćne more mogu biti povezane s mentalnim zdravljem.
Ljudi s dijagnozama poput PTSP-a, depresije ili drugih psihičkih poremećaja češće doživljavaju kronične noćne more – ponekad i do 70 % ispitanika. Tzv. poremećaj noćnih mora često zahvaća osobe s mentalnim tegobama.

No, mentalni poremećaji nisu jedini razlog – negativna osjećanja, brige, nedostatak sna, određene bolesti poput migrene i astme, pa čak i neki lijekovi mogu povećati učestalost noćnih mora.
Zašto sanjamo upravo te snove?
Način na koji naš mozak odlučuje o sadržaju snova još uvijek nije u potpunosti jasan. No, istraživanja sugeriraju da osobnost, mašta, raspoloženje, mentalno zdravlje i životne brige značajno utječu na snove.
Djeca, primjerice, sanjaju prema razvoju kognitivnih sposobnosti, dok odrasli često sanjaju u skladu sa svojim emocijama i brigama. Većina ljudi nema svjesnu kontrolu nad sadržajem snova – mozak ih stvara podsvjesno.
Savjeti za kvalitetniji san
Ako se borite sa snom, evo nekoliko korisnih savjeta:
- više sunčeve svjetlosti – pomaže tijelu regulirati ciklus spavanja i budnosti
- smanjite kofein – izbjegavajte ga 6 – 8 sati prije spavanja
- izbjegavajte duge popodnevne drijemeže – kratke odmore su u redu, ali dulji mogu poremetiti noćni san
- prilagodite spavaću sobu – udobni krevet, odgovarajuće osvjetljenje i temperatura mogu poboljšati san
- posjetite liječnika – ako problemi sa snom traju unatoč promjenama, razgovarajte s liječnikom.
Kvalitetan san ne samo da smanjuje učestalost noćnih mora, nego i poboljšava vaše mentalno i fizičko zdravlje.
Pročitajte i ove članke:
- Učestale noćne more: Mogu dovesti do poremećaja spavanja i anksioznosti! Psihologinja otkriva zašto se pojavljuju i kako se liječe
- Noćne i “dnevne” more mogu biti prvi znakovi ove bolesti
- Psihologija snova: Prezentiraju nam ono pred čim u svakodnevnom životu zatvaramo oči! Evo kako tumačiti snove i mogu li predvidjeti budućnost.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo

Šokantna istina o slanini: Povezuje se s rakom i demencijom – ali postoji sigurna granica
- Tomislav Stanić
- 3 min čitanja
- Lockett, E. (2025). Are Your Nightmares Actually Trying to Warn You About Something? Healthline.
- Akkaoui, M. A. i sur. (2020). Nightmares in Patients with Major Depressive Disorder, Bipolar Disorder, and Psychotic Disorders: A Systematic Review. J. Clin. Med., 9(12): 3990.
- Schredl, M. i Göritz, A. S. (2018). Nightmare Themes: An Online Study of Most Recent Nightmares and Childhood Nightmares. J. Clin. Sleep Med., 14(3): 465–471.
- Nir, Y. i Tononi, G. (2010). Dreaming and the brain: from phenomenology to neurophysiology. Trends Cogn. Sci., 14(2): 88–100.