Stres se ne zadržava samo u mislima – on se duboko upisuje u tijelo. Traume iz prošlosti, iako ponekad zaboravljene na svjesnoj razini, često ostaju pohranjene u našoj muskulaturi, živčanom sustavu i obrascima ponašanja.

No, može li fizička aktivnost, osim što koristi tijelu, pomoći i u iscjeljenju tih nevidljivih ožiljaka? Jedno istraživanje znanstvenika iz Kanade i Japana sugerira da može.

Što ako bismo mogli zaboraviti traumu?

Znanstvenici sa Sveučilišta u Torontu i Sveučilišta Kyushu su pokazali da tjelovježba može potaknuti stvaranje novih neurona u dijelu mozga zaduženom za pamćenje – hipokampusu.

Kod miševa koji su bili izloženi traumatičnim iskustvima povećanje broja neurona pomoglo je “izbrisati” sjećanja povezana s traumom. Ova su otkrića objavljena u časopisu Molecular Psychiatry i otvaraju vrata novim mogućnostima liječenja stanja poput posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP-a) i ovisnosti.

Kako tijelo pamti traumu?

PTSP je poremećaj koji nastaje nakon izloženosti traumatskom događaju poput nesreće, prirodne katastrofe ili napada. Osobe koje pate od PTSP-a često imaju jake flashbackove, izbjegavaju ljude i mjesta koji ih podsjećaju na traumu te pokazuju znakove tjeskobe.

Klasični tretmani uključuju terapiju i antidepresive, no oni ne djeluju jednako učinkovito kod svih. Upravo zato znanstvenici traže alternativne načine za ublažavanje simptoma – i sve više ih pronalaze u kretanju.

Trčanjem protiv posljedica traume

U istraživanju su miševi bili izloženi dvama jakim šokovima u različitim okruženjima. Rezultat? Počeli su izbjegavati tamne prostore i pokazivali su znakove tjeskobe – ponašanja nalik simptomima PTSP-a.

No, kada su jednoj skupini miševa omogućili trčanje u kotaču tijekom četiri tjedna, dogodilo se nešto nevjerojatno – stvorilo se više novih neurona u hipokampusu, a simptomi straha i tjeskobe znatno su se smanjili.

Neuroni brišu tragove

Znanstvenici su dodatno koristili genetske metode kako bi ubrzali rast novih neurona, neovisno o vježbanju. Korištenjem svjetlosno aktiviranih proteina potaknuli su brže sazrijevanje i integraciju novonastalih stanica u moždane krugove.

Rezultat je bio sličan – ubrzani proces zaboravljanja traumatskih sjećanja. No, učinak je ipak bio slabiji nego kod vježbanja, što potvrđuje da fizička aktivnost djeluje šire – ne samo na memoriju, već i na raspoloženje.

Studija je također pokazala da povećanje neurogeneze može pomoći i kod ovisnosti. Miševi koji su prethodno povezivali određeni prostor s primanjem kokaina nakon vježbanja više nisu pokazivali sklonost tom prostoru. Drugim riječima, “zaboravili” su povezanost mjesta s drogom.

Što to znači za nas?

Iako se istraživanje još nalazi u fazi sa životinjama, poruka je jasna – kretanje može imati moćno djelovanje na mentalno zdravlje. Vježbanje ne mora biti naporno – dovoljni su redovito hodanje, vožnja biciklom ili lagano trčanje. Bitno je pokrenuti tijelo jer, kako pokazuje znanost, ono pamti, ali također zna i kako zaboraviti.

Kako zaključuje voditelj istraživanja, Risako Fujikawa – vježbanje je imalo najjači učinak u smanjenju simptoma PTSP-a i ovisnosti kod miševa, a kliničke studije kod ljudi potvrđuju njegovu učinkovitost.

Psihologinja Marija Šimunić, koja piše za Kreni Zdravo, podijelila je svoje stručno mišljenje:

Dokazano je da svako namjerno ili slučajno izlaganje novim i nepoznatim situacijama i aktivnostima dovodi do stvaranja i jačanja neuroloških mreža, što je važan podatak, posebno kada su traumatska iskustva u pitanju.

Ovisno o težini traume i intenzitetu prisutnih simptoma, fizička aktivnost bi trebala biti nužna u oporavku uz psihoterapiju jer zaista može “izbrisati” neželjene podatke iz neuroloških područja za pamćenje i pridonijeti stvaranju novih, ugodnih sjećanja.

Šimunić navodi da se prvenstveno ističe blagotvorni učinak ugodnih i laganih aktivnosti (kao što su obična šetnja, vrtlarenje i sl.) u kojima mozak nije toliko opterećen “brojem” uspjeha i neuspjeha (kao što je to slučaj u nekim sportskim aktivnostima). Dodaje:

Kretanje je primarna biološka potreba čovjeka, kao što je potreba za hranom i pićem. Nemoguće je očekivati poboljšanje u bilo kojem dijelu života bez kretanja, a ono se, nažalost, neopravdano zanemaruje u mnogim terapijskim tehnikama. Kretanje i fizička aktivnost su najbolji “mentalni reset” koji si svakodnevno možemo priuštiti.

Pročitajte i ove članke:

• Sport i mentalno zdravlje: Ne služi samo za poboljšanje izgleda! Psihologinja otkriva 10 dobrobiti sporta za našu psihu
• Koji sport trenirati? Pronađite idealan za sebe
• Kako početi vježbati i zavoljeti takav način života? Tajna je u intrinzičnoj motivaciji! Evo kako do nje.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Savjeti stručnjaka

Mijenjaju se preporuke za cjepivo protiv COVID-a? Evo tri stvari koje trebate znati

• Tomislav Stanić
• 2 min čitanja

• istraživanje
• sport i brisanje trauma