Demencija je složeno stanje na čiji razvoj utječe niz čimbenika, a znanstvenici i dalje pokušavaju otkriti što sve povećava rizik. Novo veliko istraživanje sugerira da bi ozbiljne infekcije, posebno one koje zahtijevaju bolničko liječenje, mogle imati važnu ulogu u tom procesu.

Teške infekcije kao mogući neovisni čimbenik rizika

Istraživanje objavljeno u časopisu PLOS Medicine analiziralo je podatke više od 62.000 osoba s demencijom te ih usporedilo s kontrolnom skupinom bez demencije. Znanstvenici su pritom uzeli u obzir i druge poznate čimbenike rizika, poput kroničnih bolesti.

Kako je provedeno istraživanje?

Studija je provedena u Finskoj, koristeći nacionalne zdravstvene registre. Istraživači su:

• identificirali bolesti koje se često pojavljuju kod osoba s demencijom
• analizirali zdravstvene podatke i do 20 godina prije dijagnoze
• pratili redoslijed pojave bolesti i njihov utjecaj na rizik.

U istraživanje su uključene osobe starije od 65 godina, s prosječnom dobi od 81 godine. Ukupno je analizirano više od 375.000 sudionika (62.555 s demencijom i 312.772 bez).

Infekcije se pojavljuju godinama prije demencije

Znanstvenici su identificirali 29 bolesti povezanih s povećanim rizikom od demencije. Među njima su bile i dvije vrste infekcija:

• bakterijske infekcije nepoznatog mjesta
• cistitis (upala mokraćnog mjehura).

Zanimljivo je da su se ove infekcije pojavljivale u prosjeku 5 – 6 godina prije dijagnoze demencije.

Čak i nakon što su uzeli u obzir druge bolesti, infekcije su i dalje bile povezane s povećanim rizikom. Procjenjuje se da druge pridružene bolesti objašnjavaju samo oko 11 – 14 % te povezanosti.

Mogu li infekcije ubrzati kognitivni pad?

Prema autoru studije, epidemiologu Pyryju Sipili sa Sveučilišta u Helsinkiju:

Teške infekcije mogle bi ubrzati već postojeći kognitivni pad koji se razvija godinama ili čak desetljećima.

Sličnog je mišljenja i neurolog Brent Masel, koji nije sudjelovao u istraživanju. On za Medical News Today ističe da sve više dokaza upućuje na povezanost infekcija i razvoja demencije, posebno kada su infekcije dovoljno ozbiljne da zahtijevaju hospitalizaciju.

Ograničenja istraživanja

Iako su rezultati značajni, važno je uzeti u obzir nekoliko ograničenja:

• istraživanje je provedeno samo u Finskoj, pa se rezultati ne moraju u potpunosti odnositi na druge populacije
• postoji mogućnost nepotpunih ili netočnih podataka
• nisu analizirani svi podtipovi demencije
• nedostajali su podaci o početnom kognitivnom stanju sudionika.

Također, istraživanje pokazuje povezanost, ali ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu.

Trebate li biti zabrinuti zbog infekcija?

Iako rezultati mogu zvučati zabrinjavajuće, stručnjaci naglašavaju da nema razloga za paniku.

Ako ste inače zdravi, jedna infekcija ne znači da ćete razviti demenciju. Međutim, kod osoba koje već imaju povećan rizik, prevencija i pravovremeno liječenje infekcija mogli bi biti važni.

Što to znači za vas?

Ovo istraživanje otvara nova pitanja i smjerove za buduća istraživanja, posebno u području:

• prevencije infekcija
• ranog liječenja
• praćenja osoba s povećanim rizikom.

Zaključno, iako su teške infekcije možda jedan od dijelova slagalice, demencija ostaje kompleksna bolest na koju utječe mnogo čimbenika.

Pročitajte i ove članke:

• Zašto neki ljudi dobiju demenciju u srednjoj dobi?
• Rani simptomi demencije: Osim gubitka pamćenja, ovo je 11 najranijih znakova
• Vrste demencije: Bruce Willis ima frontotemporalnu demenciju! Evo o čemu je riječ i koji su još manje poznati tipovi demencije.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Alarmantno izvješće

Ovo voće i povrće sadrži najviše pesticida u 2026. – jeste li ga danas jeli?

• Tomislav Stanić
• 2 min čitanja

• 29 infekcija
• demencija
• istraživanje