Visina se značajno razlikuje diljem svijeta, a na nju utječu faktori poput genetike, prehrane i zdravstvene skrbi. Razumijevanje prosječne visine muškaraca i žena pruža uvid u zdravlje populacije, stil života i pristup ključnim resursima.

Evo koja je prosječna visina muškaraca i prosječna visina žena u SAD-u i diljem svijeta, kao i što sve utječe na ove brojke.

Prosječna visina žena u SAD-u i diljem svijeta

U SAD-u prosječna visina odraslih žena (starijih od 20 godina) iznosi 161 cm, prema podacima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Ipak, ovaj prosjek može varirati ovisno o genetskoj pozadini. Primjerice:

• afroameričke žene imaju prosječnu visinu od 163 cm
• azijske žene imaju najniže prosjeke, oko 156 cm.

Žene u zemljama poput Nizozemske i Crne Gore su najviše, s prosjekom od gotovo 170 cm. S druge strane, žene u zemljama poput Gvatemale i dijelova jugoistočne Azije imaju najniže prosjeke, oko 150 cm.

Evo usporedbe prosječnih visina žena u nekim zemljama:

• Nizozemska – 170,2 cm
• Crna Gora – 170,2 cm
• Njemačka – 165,1 cm
• Grčka – 165,1 cm
• Australija– 165,1 cm
• Kanada – 165,1 cm
• Ujedinjeno Kraljevstvo – 163,8 cm
• Južna Koreja – 163,8 cm
• Portoriko – 162,6 cm
• Kina – 162,6 cm
• SAD – 161,3 cm
• Brazil – 160 cm
• Iran – 160 cm
• Meksiko – 157,5 cm
• Kenija – 157,5 cm
• Indija – 154,9 cm
• Indonezija – 152,4 cm
• Filipini – 152,4 cm
• Gvatemala – 149,9 cm.

Ove mjere procijenio je NCD Risk Factor Collaboration (NCD-RisC), globalna istraživačka inicijativa koja analizira trendove visine populacija.

Prosječna visina muškaraca u SAD-u i svijetu

Muškarci su u prosjeku viši, no visina se također značajno razlikuje ovisno o regiji. U SAD-u prosječna visina odraslih muškaraca (starijih od 20 godina) iznosi 175 cm prema podacima CDC-a.

Globalno gledano, muškarci u Nizozemskoj su najviši, s prosjekom od 183 cm. S druge strane, muškarci u zemljama jugoistočne Azije i Gvatemale su među najnižima, s prosjekom od oko 163 cm ili manje.

Usporedba visina muškaraca diljem svijeta je sljedeća:

• Nizozemska – 183 cm
• Njemačka – 180,3 cm
• Bermuda – 177,8 cm
• Grčka – 177,8 cm
• Portoriko – 177,8 cm
• Australija – 177,8 cm
• Kanada – 177,8 cm
• Ujedinjeno Kraljevstvo – 177,8 cm
• Brazil – 175,3 cm
• Južna Koreja – 175,3 cm
• Iran – 175,3 cm
• Kina – 175,3 cm
• Meksiko – 170,2 cm
• Kenija – 170,2 cm
• Indija – 165,1 cm
• Filipini – 162,6 cm.

Zašto se visina promijenila kroz povijest?

Tijekom posljednjih nekoliko stoljeća ljudi su postali viši zahvaljujući boljoj prehrani, zdravstvenoj skrbi i općem poboljšanju uvjeta života. Primjerice, u 1960-ima prosječna Amerikanka bila je visoka oko 160 cm, gotovo centimetar niže nego danas. Između 1896. – 1996. godine prosječna visina žena u Europi i središnjoj Aziji povećala se za oko 11 cm.

Ovi trendovi naglašavaju ulogu okoline i prehrane u postizanju genetskog potencijala visine. Ipak, trendovi rasta nisu ujednačeni diljem svijeta. Primjerice, u subsaharskoj Africi prosječne visine pale su od 1970-ih, vjerojatno zbog povećanog preživljavanja djece s usporenim rastom uzrokovanim pothranjenošću.

Zanimljivo je da nedavni podaci iz SAD-a pokazuju blagi pad prosječne visine žena u posljednjih 20 godina:

• 1999. – 2000. – 162,1 cm
• 2015. – 2018. – 161 cm.

Iako je ovaj pad minimalan, istraživači napominju da male varijacije mogu biti rezultat nekonzistentnosti podataka ili promjena u demografiji populacije.

Faktori koji utječu na visinu

Visina je prvenstveno određena genetikom, no vanjski faktori poput prehrane, zdravstvenih stanja i socioekonomskog statusa mogu značajno utjecati na rast.

Genetika

Studije sugeriraju da je otprilike 80 % visine određeno genetskom osnovom. Djeca mogu predvidjeti svoju odraslu visinu po visini roditelja, iako će okolišni faktori uvijek imati utjecaj.

Prehrana

Pravilna prehrana tijekom djetinjstva i adolescencije ključna je za postizanje genetskog potencijala visine.

Prehrana bogata proteinima, poput mlijeka i crvenog mesa, posebno je važna. Nedostatak nutrijenata, posebno proteina i željeza, može dovesti do usporenog rasta.

Anemija uzrokovana manjkom željeza česti je uzrok smanjenog rasta kod djece i adolescenata, posebno kod tinejdžerica.

Zdravstvena stanja

Kronične bolesti ili genetski poremećaji mogu ometati rast. Primjeri uključuju:

• upalne bolesti crijeva – stanja poput Crohnove bolesti utječu na apsorpciju nutrijenata
• juvenilni idiopatski artritis – kronična upala zglobova utječe na razvoj kostiju
• kronična bolest bubrega – smanjuje razine nutrijenata potrebnih za rast
• cistična fibroza – problemi s probavom utječu na unos nutrijenata.

Poremećaji poput patuljastog rasta i gigantizma dovode do ekstremnih varijacija u visini zbog abnormalnih razina hormona rasta ili genetskih faktora.

Socioekonomski status

Ograničen pristup zdravstvenoj skrbi, prehrani i resursima često je povezan s nižim prosječnim visinama, posebno u siromašnim regijama.

Kako visina utječe na težinu i zdravlje?

Visina je usko povezana s tjelesnom težinom, budući da više osobe prirodno imaju više mišićne, masne i koštane mase. Ovaj odnos prikazuje se kroz indeks tjelesne mase (BMI), alat za procjenu tjelesne masti u odnosu na visinu i težinu:

• BMI formula (metrički sustav) – težina (kg)/visina (m²)
• BMI formula (imperijalni sustav) – težina (lb)/[visina (in)]² x 703.

Međutim, BMI nije savršena mjera zdravlja jer ne uzima u obzir mišićnu masu, distribuciju masnog tkiva, dob ili genetiku, što može utjecati na procjene, posebno kod osoba iznad ili ispod prosječne visine.

Pročitajte i ove članke:

• Rast djece po godinama: Pogledajte tablicu koja prati visinu i težinu djeteta ovisno o dobi i spolu! Evo i koji su uzroci odstupanja
• Jednostavna formula: Izračunajte koliko će dijete biti visoko u odrasloj dobi
• Koliko biste kilograma trebali imati za svoju visinu i godine? Ove vrste mjerenja mogle bi vam odgovoriti na pitanje.

• faktori koji utječu na visinu
• prosječna visina muškaraca
• prosječna visina žena

Učitaj više izvora