Herbicid glifosat jedan je od najpoznatijih i najčešće korištenih pesticida na svijetu. Ova aktivna tvar nalazi se u brojnim sredstvima za suzbijanje korova.

Zbog svoje učinkovitosti u poljoprivredi, ali i mogućih zdravstvenih rizika, herbicid glifosat već godinama izaziva rasprave među znanstvenicima, regulatorima i javnosti.

U nastavku saznajte kako djeluje herbicid glifosat, gdje se koristi, kakva su znanstvena saznanja o njegovim potencijalnim rizicima te kakva je upotreba glifosata u Hrvatskoj.

Što je herbicid glifosat i kako djeluje?

Herbicid glifosat je kemijska tvar koja se koristi za uništavanje širokog spektra korova.

Zbog tog djelovanja često se koristi kao herbicid total glifosat, što znači da uništava gotovo sve biljke na koje se primijeni. Upravo zato je popularan u poljoprivredi, vrtlarstvu, ali i za održavanje javnih površina.

Herbicidi na bazi glifosata danas postoje u puno varijanti, a koriste se u uzgoju kultura poput:

• kukuruza
• soje
• pšenice
• zobi
• pamuka
• badema.

Osim u poljoprivredi, herbicid glifosat često se koristi i u kućanstvima za uklanjanje korova u dvorištima i vrtovima.

Kako ljudi dolaze u kontakt s glifosatom?

Većina ljudi dolazi u kontakt s ovom tvari putem hrane – tragovi glifosata mogu se pronaći u brojnim konvencionalno uzgojenim poljoprivrednim proizvodima.

Stručnjaci ističu da je izloženost najčešće povezana s:

• konzumacijom hrane tretirane pesticidima
• radom u poljoprivredi
• primjenom pesticida u vrtovima i dvorištima.

Biomonitoring istraživanja pokazala su da se male količine ove tvari mogu detektirati u urinu velikog dijela populacije, što ukazuje na široko rasprostranjenu izloženost u niskim dozama.

Je li herbicid glifosat povezan s rakom?

Jedna od najvećih rasprava vezanih uz ovu tvar odnosi se na potencijalnu povezanost s rakom.

Godine 2015. Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC), koja djeluje u sklopu Svjetske zdravstvene organizacije, klasificirala je glifosat kao “vjerojatno kancerogen za ljude”. Zaključak se temeljio na:

• ograničenim dokazima o povezanosti s rakom kod ljudi
• dokazima iz istraživanja na životinjama
• podacima koji ukazuju na genotoksičnost, odnosno oštećenje DNK.

Najčešće se u istraživanjima spominje povezanost s non-Hodgkinovim limfomom, vrstom raka limfnog sustava. Međutim, druge institucije došle su do drugačijih zaključaka.

Što kažu regulatorne agencije?

Američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) nakon pregleda dostupnih podataka zaključila je da glifosat vjerojatno nije kancerogen za ljude u dozama koje se smatraju relevantnima za svakodnevnu izloženost.

Sličan stav zauzele su i europske regulatorne institucije, koje smatraju da trenutačne razine izloženosti ne predstavljaju značajan rizik za zdravlje.

Unatoč tome, rasprave u znanstvenoj zajednici i dalje traju, a dodatna istraživanja nastavljaju se provoditi.

Što pokazuju istraživanja na ljudima i životinjama?

Rezultati studija na ljudima nisu potpuno jednoznačni. Neka istraživanja pokazala su povećani rizik od određenih vrsta raka kod osoba koje su često i intenzivno izložene pesticidu, poput poljoprivrednih radnika.

S druge strane, dio velikih poljoprivrednih studija nije pronašao statistički značajnu povezanost između izloženosti i razvoja raka.

Eksperimentalna istraživanja na životinjama pokazala su povećanu učestalost određenih tumora kod štakora izloženih glifosatu ili herbicidima na bazi glifosata, čak i pri dozama blizu regulatornih granica.

Istraživanja također sugeriraju moguće učinke na:

• hormonski sustav
• reproduktivno zdravlje
• crijevni mikrobiom.

No, regulatorne institucije zasad smatraju da dostupni podaci nisu dovoljni da bi se glifosat klasificirao kao endokrini disruptor pri dopuštenim razinama izloženosti.

Glifosat u Hrvatskoj – gdje se koristi?

Glifosat u Hrvatskoj koristi se u poljoprivredi, hortikulturi i održavanju infrastrukture. Kao i u drugim državama EU-a, njegova primjena regulirana je zakonodavstvom o pesticidima.

Upotreba glifosata u Hrvatskoj dopuštena je u određenim registriranim proizvodima i uz poštivanje propisanih pravila primjene, zaštite korisnika i okoliša.

Na tržištu se može pronaći više različitih formulacija, a često se prodaju kao herbicidi na bazi glifosata namijenjeni poljoprivrednicima, ali i hobi vrtlarima.

Glifosat herbicid – cijena i dostupnost

Kada je riječ o proizvodima za suzbijanje korova, mnoge zanima cijena. Ona ovisi o nekoliko faktora, uključujući:

• koncentraciju aktivne tvari
• proizvođača
• pakiranje i namjenu proizvoda.

Na tržištu se mogu pronaći različiti proizvodi, od profesionalnih preparata za poljoprivredu do manjih pakiranja za kućnu upotrebu.

Može li se poljoprivreda provoditi bez glifosata?

Stručnjaci navode da je moguće uzgajati usjeve i bez primjene ovog pesticida. Primjerice, ekološka poljoprivreda u potpunosti izbjegava herbicid glifosat.

Alternativne metode uključuju:

• plodored (rotaciju usjeva)
• pokrovne usjeve
• mehaničko uklanjanje korova
• druge vrste herbicida.

U modernoj poljoprivredi glifosat se često koristi u tzv. “no-till” sustavima obrade tla, gdje se usjevi sade bez oranja kako bi se smanjila erozija tla.

Kako smanjiti izloženost glifosatu?

Ako želite smanjiti potencijalnu izloženost, stručnjaci savjetuju nekoliko jednostavnih koraka:

• temeljito pranje voća i povrća
• guljenje proizvoda kada je to moguće
• odabir ekološki uzgojenih namirnica
• smanjenje korištenja pesticida u kućanstvu.

Ako koristite herbicid total glifosat ili druge herbicide na bazi glifosata u vrtu, preporučuje se:

• nošenje rukavica i zaštitne odjeće
• izbjegavanje prskanja po vjetrovitom vremenu
• pridržavanje uputa proizvođača.

Pročitajte i ove članke:

• Pesticidi povećavaju rizik od šest vrsta raka
• Prirodni pesticidi za vrt: Što trebate znati?
• Klorpirifos etil: Pesticid zbog kojeg se povlači nekoliko proizvoda, evo zašto je opasan.

• glifosat herbicid – cijena
• glifosat u Hrvatskoj
• Herbicid glifosat
• herbicid total glifosat
• herbicidi na bazi glifosata
• upotreba glifosata u Hrvatskoj

Učitaj više izvora