Ako imate dijete ili tek planirate obitelj, vjerojatno ste se barem jednom zapitali – “Hoće li moje dijete razviti alergiju na hranu?“.

Nova velika analiza pokazuje da odgovor nije zapisan samo u genima. Na razvoj alergija utječe čitav niz čimbenika, od zdravlja kože i mikrobioma do izloženosti antibioticima i vremena uvođenja određenih namirnica.

Geni su važni, ali nisu jedini faktor

Znanstvenici su u časopisu JAMA Pediatrics objavili pregled dokaza koji pokazuje da genetika sama po sebi ne može objasniti porast alergija na hranu kod djece.

Kako ističe dr. Derek Chu sa Sveučilišta McMaster u Kanadi, riječ je o svojevrsnoj “savršenoj oluji” – kombinaciji gena, zdravlja kože, sastava crijevne mikrobiote i čimbenika iz okoliša.

U analizi su objedinjeni podaci iz čak 190 studija koje su uključivale 2,8 milijuna ispitanika iz 40 zemalja.

Istraživači su proučili više od 340 potencijalnih čimbenika koji bi mogli utjecati na razvoj alergija.

Što povećava rizik od alergije na hranu?

Neki čimbenici iz najranijeg razdoblja života pokazali su se posebno važnima.

1. Ekcem u prvoj godini života

Ako vaše dijete ima ekcem tijekom prve godine, rizik od razvoja alergije na hranu povećava se 3 – 4 puta.

2. Druge alergijske bolesti

Rizik od alergije na hranu povećavaju i:

• alergijski rinitis (peludna hunjavica) utrostručuje rizik
• piskanje u prsima (wheezing) udvostručuje rizik.

3. Alergije u obitelji

Ako roditelji ili braća i sestre imaju alergije, rizik je više nego dvostruko veći. Ako oba roditelja imaju alergije, rizik se dodatno povećava.

4. Kasno uvođenje alergene hrane

Odgoda uvođenja namirnica poput kikirikija, orašastih plodova ili jaja može povećati rizik. Djeca koja prvi put probaju kikiriki nakon navršene prve godine imaju više nego dvostruko veći rizik od razvoja alergije na kikiriki.

5. Antibiotici u najranijoj dobi

Primjena antibiotika u prvom mjesecu života povećava rizik čak četiri puta. Uzimanje antibiotika tijekom trudnoće ili tijekom prve godine djetetova života povećava rizik za 32 – 39 %.

Što ne povećava rizik?

Zanimljivo je da su istraživači odbacili niz čimbenika za koje se ranije sumnjalo da igraju ulogu, uključujući:

• nisku porođajnu težinu
• prenesenu trudnoću
• izostanak dojenja
• majčinu prehranu tijekom trudnoće
• stres majke u trudnoći.

Ovi čimbenici, prema dostupnim dokazima, nisu povezani s povećanim rizikom od alergija na hranu.

Što to znači za vas i vaše dijete?

Ovi rezultati mogu pomoći u ranijem prepoznavanju beba koje imaju povećan rizik od razvoja alergija. To otvara prostor za pravovremene preventivne mjere – primjerice, promišljeno i pravodobno uvođenje potencijalno alergene hrane, uz savjet pedijatra.

Kako naglašava dr. Chu, potrebno je provesti dodatna istraživanja koja će uključiti raznolikiju populaciju i češće koristiti testove izazivanja hranom (najpouzdaniju metodu dijagnostike alergija). Također su hitno potrebna nova klinička ispitivanja i ažurirane smjernice kako bi se ovi rezultati mogli primijeniti u praksi.

Pročitajte i ove članke:

• Koja je razlika između alergije na hranu i intolerancije?
• Što je prvo – atopijski dermatitis i alergija na hranu?
• Kako putovati s alergijom na hranu? Uz ova 4 savjeta.

• alergije na hranu
• faktori koji povećavaju rizik od alergije na hranu

Učitaj više izvora