Poremećaji mentalnog zdravlja mogu biti vrlo ozbiljna stanja s teškim posljedicama, uključujući i smrtni ishod. Depresija, bipolarni poremećaj i granični poremećaj ličnosti već su poznati po povišenom riziku smrtnosti.

No, nova istraživanja upućuju na to da su poremećaji prehrane među najsmrtonosnijim oblicima psihičkih bolesti.

Vrste poremećaja u prehrani

Poremećaji u prehrani obuhvaćaju nekoliko dijagnoza:

• anoreksija nervoza – izražen strah od debljanja i snažna želja za mršavošću, često praćena izgladnjivanjem
• bulimija nervoza – epizode prejedanja praćene povraćanjem ili drugim mjerama za sprječavanje debljanja
• poremećaj prejedanja – prejedanje bez naknadnih kompenzacijskih ponašanja poput povraćanja
• drugi specificirani poremećaji u prehrani – obuhvaćaju simptome koji ne zadovoljavaju kriterije za gore navedene dijagnoze, ali su i dalje ozbiljni.

Nova metaanaliza – što kaže znanost?

Znanstvenici sa Sveučilišta u Melbourneu, predvođeni dr. Isabel Krug, nedavno su objavili opsežno istraživanje u časopisu Clinical Psychology Review. Proveli su metaanalizu, što znači da nisu prikupljali nove podatke, već su statistički obradili rezultate 31 ranije objavljene studije.

Ukupno je analizirano više od 262.000 pacijenata s poremećajima prehrane, među kojima je zabilježeno gotovo 6.000 smrtnih slučajeva.

Istraživači su koristili pokazatelj standardiziranog omjera smrtnosti (SMR) koji uspoređuje broj umrlih među pacijentima s očekivanim brojem umrlih u općoj populaciji. SMR od 1 znači jednak rizik kao u općoj populaciji, dok npr. SMR od 5 označava pet puta veći rizik smrtnog ishoda.

Anoreksija nervoza – najsmrtonosniji poremećaj u prehrani

Rezultati su alarmantni:

• ukupno, osobe s poremećajem u prehrani imaju 3,39 puta veći rizik od smrtnog ishoda u usporedbi s općom populacijom
• anoreksija nervoza pokazala se najsmrtonosnijom – SMR od 5,21, što znači čak 521 % veći rizik smrti
• kod bulimije nervoze rizik je bio 220 %, a kod poremećaja prejedanja 146 %
• osobe s dijagnozama koje ne potpadaju pod specifične kategorije imale su 251 % veći rizik.

Ovi podaci svrstavaju poremećaje prehrane među najsmrtonosnije mentalne bolesti, uz bok ovisnosti o opioidima.

Zašto su ovi rezultati važni?

Ova metaanaliza podsjeća na to da poremećaji prehrane nisu “faza” ili nešto što treba ignorirati. Rano prepoznavanje simptoma, otvoreni razgovor i stručno liječenje mogu spasiti živote. Ako vi ili netko vama blizak pokazuje znakove poremećaja u prehrani, važno je potražiti pomoć – jer svaki dan može biti presudan. 

Pročitajte i ove članke:

• Poremećaji u prehrani: Raste broj nespecifičnih oblika, sa sobom nose psihičke poremećaje i dugo se liječe
• Liječenje anoreksije i bulimije: Što pomaže?
• Pet fraza koje trebate izbjegavati u razgovoru s osobom koja ima poremećaj prehrane (i što umjesto toga reći).

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Piše nutricionistica

Dijeta s rajčicama: Do pet kilograma manje u tjedan dana?

• Zrinka Babić
• 3 min čitanja

• istraživanje
• Koliko su smrtonosni poremećaji prehrane?
• poremećaji u prehrani i smrtnost